Budućnost poljoprivrede: Čeka li nas nakon 2028. stezanje remena?

U Osijeku je, s više od 600 sudionika, održan Agrorocks, najveća poljoprivredna konferencija u Hrvatskoj. Poseban interes izazvala je tema o budućem financiranju proizvodnje hrane.

Europska komisija još je u srpnju predložila nacrt financijskog okvira za poljoprivredu od 2028. do 2034. godine. Hoće li biti više novca ili nas čeka stezanje kaiša?

'Nema manje novca za poljoprivrednike'

Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović objasnila je da će novi proračun biti fleksibilniji.

– On predmnijeva donošenje nacionalnih i regionalnih planova, pa će države članice imati veću slobodu u osmišljavanju kohezijskih politika i Zajedničke poljoprivredne politike. Nikako nije manje novca namijenjeno ZPP-u. Razlika je u tome što će se sredstva moći koristiti na horizontalniji način. Ukupan iznos proračuna koji smo predložili za taj period iznosi 2 bilijuna eura, rekla je Čović Vidović.

Inflacija pojela proračun

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović upozorio je da nominalni iznosi ostaju isti, ali da inflacija smanjuje njihovu stvarnu vrijednost.

– Vidimo da smo negdje na razini od tri milijarde eura, kao i prije sedam godina. Ako uzmemo u obzir inflaciju, to znači da smo u debelom minusu. Komisija predlaže da se taj dio nadoknadi nacionalnim sredstvima, što neke zemlje već čine, rekao je.

Jakopović ističe da domaći poljoprivrednici očekuju snažniju potporu države, jer su ključni problemi – niska samodostatnost i produktivnost – i dalje prisutni.

Hrvatska uvozi više hrane nego ikad

Poljoprivrednik iz Erduta Stjepan Zorić podsjetio je da Hrvatska danas uvozi hranu u vrijednosti od 6,5 milijardi eura.

– Jedva proizvodimo 3,5 milijarde eura bruto vrijednosti poljoprivredne hrane, što je razina iz 2012. godine. Prije ulaska u Europsku uniju proizvodili smo jednako, rekao je.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević dodaje da je fizički obujam poljoprivredne proizvodnje u proteklom desetljeću pao za 15,5 posto.

– Biljna proizvodnja pala je za 14,5 posto, a stočarstvo čak za 21 posto. U istom smo razdoblju zabilježili 2,5 puta veći uvoz i vanjskotrgovinski deficit, najviše u mesu, mlijeku, voću i povrću, istaknuo je.

Dražen Tonkovac iz Čepina kaže da domaći proizvođači ne mogu konkurirati: "Vidim da niču ogromna skladišta trgovačkih lanaca. To znači da se hrana uvozi, skladišti i deponira, dok naši proizvođači propadaju".

Država mora ulagati više

Zorić smatra da Hrvatska premalo ulaže vlastitih sredstava u poljoprivredu.

– Mi smo zemlja koja je dala najskromniji iznos iz nacionalnog proračuna za ruralni razvoj. Država mora puno više ulagati ako želimo zaustaviti propadanje poljoprivrede, naglasio je.

Kovačević se slaže i kaže: "Potrebno nam je snažnije investiranje. Očekujemo dodatna nacionalna sredstva u strateškom planu ZPP-a. No, s obzirom na to da će se EU više orijentirati prema obrani, postoji rizik da će proračun ZPP-a biti smanjen i do 20 posto".

Čović Vidović ističe da se unatoč svemu hrana ne smije zanemariti.

– Događaju se dramatične stvari vezane uz obranu, ali hrana nije ništa manje važna. Poruka je jasna – nikako manje novca za poljoprivrednike, rekla je.

Novi planovi za državno zemljište

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak iznio je podatke o državnom zemljištu.

– Imamo evidentirano 356 tisuća hektara državnog zemljišta, od čega je 200 tisuća pod ugovorima. Cilj je da se i preostalo zemljište dodijeli putem javnih natječaja. Želimo u funkciju staviti i obrasle, zapuštene površine, rekao je Majdak.

Istaknuo je i važnost uključivanja mladih: "Prosječna dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj viša je od 60 godina. Moramo potaknuti mlade da se odluče za život na zemlji".

Jakopović dodaje da je nužno povećati dohodak kako bi poljoprivreda postala privlačnija. Dokle god će dohodak u poljoprivredi biti 30 do 40 posto niži od ostalih sektora, nećemo privući mlade, rekao je.

Obrazovanje i inovacije – temelj budućnosti

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku prof. dr. sc. Tomislav Vinković naglasio je da fakultet aktivno radi na razvoju novih programa i poticanju mladih.

– Promoviramo nove studijske programe koji prate trendove tržišta rada i potrebe poslodavaca, rekao je.

Studentica Marta Đaković iz Županje smatra da fakultet nudi odlične mogućnosti.

– Imamo teorijski dio i velika pokušališta – od vinarstva do ratarskih kultura. Učimo inovacije koje možemo primijeniti na obiteljskim gospodarstvima ili u tvrtkama, rekla je.

Filip Zakinja iz Umaga dodao je da poljoprivreda ima perspektivu.

– Oduvijek sam htio završiti fakultet, otvoriti OPG i vinariju. Znam da je lakše dobiti EU poticaje ako imate diplomu rekao je.

Vinković upozorava da treba zaustaviti pad broja agronoma: "Ako ne zainteresiramo mlade, mogli bismo u sljedećih 20 godina prepoloviti broj stručnjaka u poljoprivredi, što bi bilo pogubno".