Vukovarsko je gospodarstvo, među ostalim, oduvijek bilo zasnovano na poljoprivredi. No, Domovinski rat, okupacija grada i okolice prouzročili su velike štete i u toj djelatnosti. Gradska uprava zato već 7 godina pomaže poljoprivrednim proizvođačima. I to - bespovratnim potporama. Svrha je da ljudi ostanu i opstanu u gradu na Dunavu.
Podno vukovarskoga simbola, vodotornja, police su prepune meda, a iza njih su branitelji i njihove supruge.
Branko Višnjić iz Udruge pčelara „Vukovar 91” prisjeća se kako mu je pokojni Hrvoje Džalto, koji je posljednji dizao zastavu na vodotoranj, poklonio prvu košnicu. Kazao mi je: ”Hajde, počni”.
U Udruzi pčelara „Vukovar 91” danas su čak 64 člana - branitelja od Iloka do Vinkovaca. Nekad s puškom u ruci, a danas medom, bore se za bolju budućnost.
- Ljudi su na nas branitelje kivni. Misle da su branitelji samo pijanci, probisvjeti, a mi želimo dokazati da branitelji i rade i da su vrijedni, kazao je Franjo Sorup iz Udruge pčelara "Vukovar 91".
Tako su osmislili projekt i svoj med u suradnji s Gradom te ga donijeli u vukovarske vrtiće i škole. Vukovarski ga mališani godišnje pojedu oko 700 kilograma.
Ivan Dumendžić, predsjednik Udruge pčelara "Vukovar 91" rekao je da je 60-70 posto djece konzumiralo med prije nego su uveli projekte u vrtić i osnovnu školu. Nakon projekta, sad više od 90% djece jede med, dodao je. Od meda koji proizvodi njezin otac, Helen Dumendžić izrađuje medenjake i kaže da su jedni od najboljih koje je ikada probala.
Grad je prepoznao rad i trud svojih poljoprivrednika pa je ove godine za njih izdvojio milijun kuna. Kristina Bilić iz Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Vukovara napominje da se broj prijavljenih na natječaje i iskorištenost sredstava bitno povećao u usporedbi s 2015. i 2016. godinom.
Pčelari su dobili police za prodaju, a grad prodajno-prezentacijski salon. Vedran Barić, upravitelj Zadruge „Vrhunsko vukovarsko" kazao je da su kupci prepoznali lokalne domaće proizvode te ih je trenutačno 20 u zadruzi.
Ivan Marijanović iz Županijske komore Vukovar, ističe da mali proizvođači ondje imaju potencijala. Ima prostora na tržištu, ali bojim se, kaže, ne pojedinačno nego samo udruženi i organizirani.
Moglo bi to, među ostalim, pridonijeti ostanku ljudi u ovome kraju, ponajprije onih koji stvaraju dodanu vrijednost i poljoprivredne proizvode po kojima je taj kraj poznat.