Digitalizacija poljoprivrede je prijeko potrebna

Već četvrti put u Osijeku održana je najveća poljoprivredna konferencija u Hrvatskoj. I ovaj se put raspravljalo o proizvodnji hrane i to novim tehnologijama i razvoju poljoprivrede na zdravijim osnovama. 

Itekako važno, osobito u vrijeme kada imamo manjak radne snage i kada je sve više elementarnih nepogoda zbog klimatskih promjena. 

U svakom slučaju, slažu se svi, trebalo bi se proizvoditi više hrane s manje resursa. A u tomu bi mogli pomoći IT rješenja, odnosno digitalizacija poljoprivrede. 

Dolaze brojne tehnologije

- Brojne tehnologije dolaze, svijet oko nas se mijenja i od nas se očekuje da pokušamo sve prilagoditi tim nastalim promjenama. Imamo brojne alate na raspolaganju, imamo brojna rješenja koja dolaze. Dakako da trebamo, pošto je riječ o proizvodnji hrane i nečega što se događa u našem okolišu da moramo voditi računa i o našem utjecaju na prirodu, ističe Vedran Stapić, Agroklub d.o.o.

- Kad pričamo o pametnoj poljoprivredi i pametnoj gnojidbi, poljoprivrednici vrlo lako zaključe kakve im to može koristi donijeti tako da tehnologija koja donosi koristi kao što je GPS praćenje meteorološke stanice, praćenje informacija s interneta je nešto što naši poljoprivrednici koriste, manje ili više. Strojevi su sve složeniji, naši traktori i kombajni sve više izgledaju kao "kokpiti Tesle", a sve manje kao oni tradicionalni s hrpom dugmića i tipki, kaže Ivan Malić, konzultant i poljoprivrednik.

Digitalizacija poljoprivrede je prijeko potrebna, to više jer su vremena za proizvodnju hrane postala sve neizvjesnija. 

Digitalizacija poljoprivrede je prijeko potrebna

No proces, čini se, neće tako brzo početi s obzirom na to da je prosječna dob naših poljoprivrednika 65 godina i da imaju mala gospodarstva. Pa je potrebna velika potpora kako bi stvorili otpornost na klimatske promjene i dosegnuli produktivnost i konkurentnost.

- Mi ćemo morati dugoročna rješenja tražiti jer se sve mijenja. Pa i te klimatske promjene, svjedoci smo unazad 3, 4 godine. Nekada je bilo 4 dobre godine, jedna loša. Sad su četiri loše, a jedna dobra, možda, govori Petar Pranjić, Novi Čeminac.

Praćenje klimatskih promjena

- Pozorno praćenje svih klimatskih promjena, najava, pretpostavki značajno može utjecati na odluku ljudi ne samo u smislu što uzgajati nego kada intervenirati. Pokazalo se da oni koji se koriste meteo stanicama ili drugim izvorima podataka puno su uspješniji u tretmanima u smislu zaštite bilja, korištenja gnojiva, govori Andrija Matić, voditelj Radne skupine za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatske zajednice županija.

Na taj se način smanjuju ulazni troškovi - što je dobrodošlo da se pametno upravlja proizvodnjom, ali i povećaju prinosi. 

Niska produktivnost hrvatske poljoprivrede

Jer jedan od ključnih uzroka nedovoljne proizvodnje i prekomjernog uvoza je niska produktivnost hrvatske poljoprivrede, koja je u ovom trenutku samo 30-ak posto od prosjeka Europske unije.

- Nove tehnologije i razvoj koji je svake godine pa i svaki tjedan, mogu slobodno reći, da izlaze nove tehnologije moramo ići u korak s tim. I što više novaca moramo trošiti, nažalost, na te stvari. To i poskupljuje finalni proizvod, kaže Ivan Gerstmayer, Zmajevac.

- Uz današnju tehnologiju koja je na raspolaganju svakako treba razmisliti o unaprjeđenju proizvodnje. Prije svega, ova godina nam je pokazala kako bez vode i bez navodnjavanja, proizvodnja kakvu smo prije imali i zamišljali neće biti moguća, smatra Toni Kujundžić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

- Svijet se užurbano mijenja, tehnologija postaje pouzdanija, vremena su nepredvidiva i vi trebate neke vanjske modele i alate koji vam pomažu donositi odluke temeljene na podacima. I tu onda podaci koji dolaze iz zraka sa satelita, bespilotnih letjelica, podaci prikupljeni s pomoću pametnih poljoprivrednih strojeva za koje vi imate neko IT rješenje, tehnologiju koja vam to povezuje, stvara sustav i alate za donošenje kvalitetnih odluka, kaže Daria Dragčević, KING ICT.

Koje će sasvim sigurno povećati učinkovitost i održivost. 

Znanost - ključna uloga

No ključnu će ulogu u tome imati znanost. Kao i sinergija struke i poljoprivrednika.

- Moramo mijenjati paradigmu poljoprivrede. To je činjenica, da što više se okrećemo zatvorenim prostorima, prije svega u povrćarstvu, u voćarstvu, bez zaštitnih mreža, bez svih faktora što se tiče smrzavanja je nemoguće proizvoditi. Očito ćemo se morati mijenjati i u pogledu nekih kultura. Mediteranske kulture sve više idu prema sjeveru, ističe Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

- Ministarstvo poljoprivrede trenutno radi izmjenu strateškog plana s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje u mlijeku, mesu, voću i povrću. Do kraja godine ćemo imati jasne obrise, jasna financijska ulaganja i od tada počinjemo mjeriti na neki način rezultate, rekao je Josip Dabro, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

U posljednja je 4 mjeseca dodatnim potporama zaustavljen pad poljoprivredne proizvodnje. 

No to neće biti dovoljno. Treba odgovoriti na mnogobrojne izazove - osigurati dovoljno novca za inovacije, uključiti mlade i ulagati u infrastrukturu.