Mercosur pred vratima Europe: Treba li se Hrvatska bojati trgovinskog sporazuma?

EU je potpisao početkom godine sporazum s Mercosurom. Riječ je o najvećem trgovinskom bloku zemalja Južne Amerike čije tržište ima 700 milijuna potrošača svih vrsta robe, posebno poljoprivrednih proizvoda, koja bi bez carinskih nameta stizala u Europu. 

Izazvalo je to goleme prosvjede  poljoprivrednika EU-a zbog čega je Europski parlament zatražio provjeru zakonitosti tog sporazuma koji financijski ne ide na ruku europskim proizvođačima hrane, posebno stočarskom sektoru. Kakvo je stajalište Hrvatske i kakva je sudbina sporazuma? 

Darko Vuletić, predsjednik HSS-a, rekao je da je HSS prvi upozorio na opasnost od potpisivanja ovog sporazuma.

- Mercosur je sastavnica Južne Amerike, a čine ga Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj. To je 250 milijuna stanovnika, 400 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, proizvode oko 300 milijuna goveda godišnje i oko 200 milijuna tona soje. EU ima oko 170 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, proizvodi oko 3 milijuna tona soje i ima 450 milijuna stanovnika, istaknuo je.

Dodaje kako Hrvatska ima milijun i pol hektara poljoprivrednog zemljišta, oko 350 tisuća goveda i proizvodi 100 tisuća tona soje.

- Kada se pogledaju ovi podaci, može se pretpostaviti što će se u budućnosti događati s uvozom poljoprivrednih proizvoda. EU ne može biti konkurentan. Hrvatska se mora zaštititi, naglasio je.

Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, kazao je kako taj sporazum liberalizira tržište Južne Amerike.

- Hrvatska je oduvijek zagovarala stajalište da se u ovaj sporazum moraju ugraditi mehanizmi. Ovaj sporazum definira određene mehanizme zaštite koji jamče svakoj pojedinoj zemlji članici da u bilo kojem trenutku može suspendirati određeni uvoz, naglasio je.

Ističe kako je najveći negativan odgovor na sporazum bio u Francuskoj, koja najviše može stradati glede sporazuma.

- Hrvatska ima neznatnu trgovinsku razmjenu sa zemljama članicama Mercosura. Veća prijetnja za uvoz proizvoda je iz Ukrajine i tu se Europa štiti, rekao je.

Na pitanje kako europska hrana ili meso može biti konkurentnije od južnoameričkog ako EU ima mnogo strože propise, Vuletić je kazao da ne možemo biti konkurentniji.

- Ovaj sporazum odgovara velikim igračima. Nas smeta što je premalo informacija došlo u javnost i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ima sreće što je odgođeno potpisivanje sporazuma na dvije godine. Trebaju se naći mjere koje će zaštititi naše poljoprivrednike, istaknuo je.

Majdak je rekao kako je Hrvatska uvijek bila na tragu da se poveća samodostatnost u proizvodnji hrane, ne na štetu zelenih politika, već da investiramo u proizvodnju hrane i povećavamo samodostatnost u raznim granama.

- Što se tiče trendova u govedarstvu, mi smo poznati u dijelu tova, ali i izvozu, no trgovački lanci se žale da vrlo malo kvalitetnog mesa ostaje na policama u Hrvatskoj, rekao je.

Naglašava kako smo licemjerni. S jedne strane govorimo kako treba povećati proizvodnju hrane, a s druge strane kada se pojavi investitor koji će to napraviti, lokalna zajednica je protiv toga.

Potrebno povećati proizvodnju kako bismo bili samodostatni

- Svi ekološki protokoli se u Hrvatskoj primjenjuju i investitor koji dođe, mora udovoljavati tim kriterijima. Ako investicija udovoljava okolišnim kriterijima, nema prepreka za investiciju. Potrebno je povećati proizvodnju kako bismo bili samodostatni, naglasio je.

Ministarstvo podupire svaku investiciju koja će putem hrvatske stočne hrane proizvoditi i finalni proizvod koji će zadovoljiti ne samo naše tržište, već i tržište EU-a.

Vuletić ističe kako je apsurd da je Hrvatska samodostatna u žitaricama i uljaricama, ali nema prerađivačku industriju. Izvozimo žitarice i onda uvozimo njihove prerađevine.

- Ista priča je i u drvnoj industriji gdje mi izvozimo sirovinu, a uvozimo gotov proizvod, rekao je.

Zaključio je kako je samodostatnost jednako suverenitet.

Pogledajte više u nastavku: