Brkić: Ne možemo očekivati smirivanje cijena u skorije vrijeme

Zbog neizvjesne energetske jeseni i zime, točno za tjedan dana trebao bi početi europski plan uštede plina, koji bi trebao trajati do proljeća. Istodobno, ponovno je u pogon pušten glavni europsko-ruski plinovod Sjeverni tok 1, koji radi s tek 40 posto kapaciteta, a skladišta plina diljem Europe su poluprazna. Može li ta energetska nestabilnost koja će u Europi trajati godinama - biti i višestruka prilika za Hrvatsku, te je li Hrvatska dovoljno ambiciozna u svojim energetskim projektima. Kako će se i mogu li se nužnim uštedama plina u ovoj godini uopće prilagoditi neki poduzetnici te koje će biti posljedice za građane i gospodarstvo?

Dekan rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Vladislav Brkić, rekao je kako raduje vijest da će od sutra vlada smanjiti cijene.

- Ali neko smirivanje cijena zbog geopolitičkih situacija ne možemo očekivati u skorije vrijeme. Vidimo da u zadnjih godinu dana nakon 'lockdowna' cijene tržišta derivata ne prate cijene same nafte. To znači da tržišna ekonomija ne postoji, dolazi do špekulativnih cijena, tako da uskoro možemo očekivati nastavak tendencija porasta i pada cijena derivata, rekao je. 

Istaknuo je kako je bitno reći da kriza oko cijena nafte nije krenula od agresije Rusije na Ukrajinu već puno ranije, kada je ta potražnja ze energentima naglo porasla.

- Trgovci idu za profitom, prodaju onom tko da više, rekao je. 

Na pitanje može li si Europa priuštiti da prekine uvoz plina iz Rusije, rekao je da je to nemoguće ako gledamo kratkoročno.

- Ovo što predlaže Europska komisija da bu uštedama do 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 023. uštedjela 15 posto potrošnje plina moguće je ostvariti u nekoliko koraka, ali to su kratkoročna rješenja koja ovise o vremenskim prilikama, o idućoj zimi. Prošla zima je bila relativno blaga i već na kraju ogrjevne sezone trebalo se razmišljati što napraviti za sljedeću ogrjevnu sezonu. Zimska sezona kreće za 2-2.5 mjeseca, ono što je ključ sigurnosti opskrbe plinom je da se orijentiramo na domaće resurse, domaću proizvodnju, podzemno skladište plina u čitavoj Europi i uvoz ruskog plina bez koje Europa neće moći prezimiti za razliku od Hrvatske kojoj je LNG terminal spas, istaknuo je. 

Predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač rekao je da je Petrokemijska proizvodnja najveći korisnik prirodnog plina.

- U Hrvatskoj naša proizvodnja kreće se od 17-18 do 20-23 posto, ovisi od godine poslovanja. Mi već jesmo optimirali proizvodnju. Dana 1. lipnja cijena plina je bila na razini 80-85 eura, a u petak je bila 160. Takva neizvjesnost u cijenama plina sve proizvođače mineralnog gnojiva stavlja u situaciju gdje je nemoguće planirati normalno poslovanje. Petrokemija se prilagodila. Mi smo već od početka godine smanjili potrošnju plina, ali prostora za dodatno smanjenje plina ne vidim, rekao je. 

- Mi se spremamo za jesensku sezonu i određenu količinu koja nam je potrebna moramo imati na raspolaganju. S ovima cijenama plina ne možemo sve prevaliti na kupca. Upozorili smo Nadzorni odbor, poslali smo određene signale i prema vladi da ako bude cijena plina preko 150 eura da ne vidimo ekonomskog smisla za pokretanje postrojenja. A to znači da neće biti dovoljno mineralnog gnojiva za sjetvu, istaknuo je.

- Bojim se da zbog logističkih ograničenja bit će teško to napraviti i uvozom. Naravno ako ne bude bilo starta i ne budemo radili to dovodi u pitanje i osiguranje mineralnih gnojiva na proljeće, a to će napraviti daljnje inflatorne pritiske na cijenu hrane i kompletan poljoprivredno-prehrambeni ciklus, naglasio je.