Plinska kriza potresa Europu

Plinska kriza, zbog rata u Ukrajini, potresa cijelu Europu. Nakon što je Europska komisija, suočena s opasnošću daljnjeg smanjenja dotoka plina iz Rusije, predstavila plan "štedi plin za sigurniju zimu", premijer Plenković potvrdio je i da Hrvatska ima plan za plinsku krizu. Istaknuo je da imamo dovoljne količine te da se podzemno skladište plina Okoli puni prema planu.

15 posto - toliko bi se plina trebalo uštedjeti od 1. kolovoza do kraja ožujka iduće godine prema planu Europske komisije. U Vladi smatraju - riječ je o vrlo dobrom dokumentu.

- Hrvatska ima plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i mi ćemo taj plan dodatno ažurirati i imati spremne mjere upravo na način da se osigura sigurnost opskrbe, a da se kućanstva zaštite tako da cijena bude prihvatljiva i podnošljiva, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Opskrba, naglašava premijer, nije ugrožena. Podzemno skladište plina Okoli trenutačno je na 45 posto kapaciteta. Ministar Filipović idući će tjedan u Bruxellesu sudjelovati na sastanku ministara energetike, nakon čega bi trebalo biti poznato kakve će preporuke za uštedu biti upućene građanima.

- To neće biti nikakve revolucionarne preporuke jer više-manje naši ljudi znaju što treba činiti kada žele uštedjeti energiju, kada se želi smanjiti potražnja. Prema tome, izdat ćemo preporuke. Te preporuke bit će usmjerene i prema javnom sektoru, rekao je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Na zagrebačkom PMF-u već štede. Iako su paklene vrućine, sustav hlađenja ne spuštaju ispod 25 stupnjeva.

- Neki proračuni kažu da, ako se s 22 stupnja digne temperatura na 25, da onda štedimo 20 posto energije za hlađenje pa mislimo da je to u skladu s našom misijom da mijenjamo društvo znanjem, rekao je Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

I dok je Europska komisija pozvala zemlje članice da pokrenu kampanju o potrebi smanjenja grijanja i hlađenja, stručnjak za energetiku Miro Skalicki smatra - preporuke stižu prekasno.

- Plin u Europi služi u velikoj mjeri za proizvodnju električne energije, a znamo i sami zapravo da potrošnja električne energije ljeti, čak doseže veće peakove nego zimi zbog rada klima-uređaja, kazao je Miro Skalicki, stručnjak za energetiku.

U ovoj tvornici bez plina ne mogu, a cijene u ponudama za iduće razdoblje - sedam puta su veće od trenutačnih! Ušteda od 15 posto, kažu, neće biti moguća bez smanjenja proizvodnje. Od Vlade očekuju pomoć.

- Da upozorimo što se to zaista događa kod velikih poduzeća jer ona dosad nisu imala subvencije. Subvencije su bile samo za mala i srednja, a realno jako su nam važna i velika poduzeća, kazala je Dajana Mrčela, predsjednica Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji.

Jer ako gospodarstvo "padne" - bit ćemo u još većem problemu, ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

- Neracionalno bi bilo u ovim prilikama razbacivati se i ne razmišljati o uštedi, ali još manje bi racionalno bilo ne razmišljati o tome kako održati gospodarstvo, poručio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Odgovornost je i na državnim i javnim ustanovama.

- Vjerujem da će i državne institucije i svi javni prostori učiniti taj pomak i dići klimu na razinu koja umnogome smanjuje potrošnju energije, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora.

U kućanstvima će, pak, sve ovisiti o dobroj volji.

- Trudimo se, dakle, što manje koristiti klima-uređaje, rasvjetu. Dakle, gasimo svjetla po sobama, kazao je Marko Primorac, ministar financija.

- Doma štedim, mislim, moji sinovi su odselili od kuće, ostali smo supruga i ja, i trošimo bitno manje struje, kazao je Radovan Fuchs, ministar znanosti i
obrazovanja.

Dok cijela Europa strahuje od hladne zime - i u Hrvatskoj će puno toga ovisiti o promjeni starih navika ma o kojem je energentu riječ.