'Najveći problem naše poljoprivrede - ekonomska nepismenost'

Ivan Malić, analitičar i autor bloga o tehnologiji i ekonomiji u poljoprivredi upozorava na lošu financijsku pismenost, slabu isplativost i zanemareni potencijal navodnjavanja.

Samo prošle godine Hrvatska je uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pića i duhana za čak 6,4 milijarde eura. Ivan Malić, analitičar, informatički stručnjak i autor bloga o tehnologiji i ekonomiji poljoprivrede, uvjeren je da bismo barem polovicu toga mogli sami proizvesti – ne samo za vojsku, već i za cijelo stanovništvo.

– Hrvatska poljoprivreda ima strukturalni problem na svim razinama – od regulative, zemljišta i tržišta do financijskih mogućnosti proizvođača. No po meni je ključni problem mentalni sklop, koji se nerado mijenja i još teže prilagođava tržištu, upozorava Malić.

Dodaje kako domaći poljoprivrednici i dalje uglavnom proizvode primarnu robu – pšenicu, kukuruz, soju – s niskom dodanom vrijednošću.

Kombajn se isplati tek na 500 ha, a mi i dalje kupujemo

Malić redovito u blogovima provodi konkretne ekonomske analize, primjerice – isplativost posjedovanja kombajna.

– Ako imate 200 hektara zemlje, koristit ćete kombajn 89 sati godišnje, što znači da ga otplaćujete 33 godine. A morate ga otplatiti u pet. To nema smisla, kaže Malić.

Zaključuje kako se kombajn isplati tek na 400 do 500 hektara, dok bi za manje površine bila isplativija najamnina. Time ukazuje na potrebu bolje financijske pismenosti u sektoru.

'Hrvatski poljoprivrednici ne računaju, zato i gube'

Unatoč negativnim brojkama, mnogi nastavljaju s poljoprivredom iz tradicije.

– Neki rade s pet hektara i ne zarađuju, ali ne mogu odustati. S druge strane, imam rođaka koji s četiri hektara uspješno prehranjuje obitelj – jer se prebacio na povrće i pronašao tržište. To je stvar spremnosti na promjene – ističe.

Zašto više zarađuju oni koji nemaju svoju zemlju

U analizi isplativosti zemljišta Malić uspoređuje ratara koji obrađuje vlastitu zemlju i onoga koji radi na državnoj.

– Vlasnik kapitala u 2024. imao je ispod 3 % prinosa, dok je korisnik državne zemlje imao gotovo 6 %. Dakle, prvi je bogatiji, drugi pametniji. Zato i jest tolika potražnja za državnim zemljištem – objašnjava.

'Navodnjavanje bi nam donijelo dvije milijarde eura više, a mi šutimo'

Malić vidi velik potencijal u navodnjavanju – osobito jer ogromne količine vode teku uz polja koja trpe sušu.

– Računao sam da bismo s navodnjavanjem pola milijuna hektara vrijednost proizvodnje mogli podići za više od dvije milijarde eura – ističe, dodajući da navodnjavana polja omogućuju više žetvi godišnje.

Unatoč već izgrađenoj infrastrukturi, interes je nizak – zbog troškova, neznanja ili otpora promjeni.

Generacijska smjena donosi novu poljoprivredu

Malić vjeruje da su promjene moguće – ali kroz generacije.

– Mladi ljudi dolaze s drukčijim razmišljanjima. Njihovi roditelji stvarali su poljoprivredu 90-ih. Djeca su danas otvorenija, bolje educirana i spremnija mijenjati se, optimistično zaključuje.

'Trgovački lanac i država zarade više od poljoprivrednika'

Na kraju upozorava na poremećaj u društvenom sustavu vrijednosti.

– Moj prijatelj mora prodati 14 kg pšenice da bi u Zagrebu popio jedan čaj. Brašno prodaje za 16 centi, a država uzme 16 centi PDV-a. Sustav je postavljen tako da poljoprivrednik uvijek ostane na dnu, poručuje Malić.