Plodovi zemlje: Komasacija ili buđenje iz inducirane kome

Predzadnji Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta donesen je 2015. Zvuči nevjerojatno, ali u sedam godina koliko je bio na snazi nismo u Hrvatskoj okrupnili ni jedan jedini hektar. Sam po sebi Zakon se pokazao lošim, izgubio je smisao i svrhu.

I dobili smo novi Zakon 2022. Sve bi trebalo biti drugačije i bolje, tvrde zakonodavci. Napokon ćemo okrupniti poljoprivredno zemljište i proizvodnju na zemlji učiniti isplativijom. To su prepoznali u Sunji, gdje je načelnik općine nedavno pozvao poljoprivrednike na raspravu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.

- Odazvalo se više od 40 OPG-ovaca. Znači, odaziv je bio dobar i zainteresiranost je velika kod naših poljoprivrednika, rekao je Grga Dragičević, načelnik općine Sunja.  

U Sunji je oko 400 OPG-ova, što znači da je svaki deseti zainteresiran za okrupnjivanje svojeg poljoprivrednog zemljišta. 

- Rascjepkanost je velika, prosječna površina je manja od hektara. I iz te slike se vidi da je neizbježno okrupnjavanje, rekao je Nenad Jelić, općinski poljoprivredni savjetnik. 

Da uzgajamo povrće ili voće, sadašnji prosjek gospodarstva od 6 hektara u Hrvatskoj bio bi idealan. Ali nije tako. Najviše uzgajamo pšenicu i kukuruz pa su posjedi te veličine premali za isplativu ratarsku proizvodnju, posvuda u Hrvatskoj, pa i u Sunji. Morate li,  recimo, do svojih deset hektara na pedeset ili više parcela, tu zarade nema. 

- Mi nakon komasacije dobivamo i infrastrukturu. Znači odvodnja oborinskih voda i cesta, odnosno poljski putovi, rekao je Dragičević. 

- Sam taj postupak novost je i za državu, a pogotovo za općine. To je na neki način eksperiment. Vidjet ćemo kako će se razvijati. Interes je velik. Ići ćemo korak po korak, rekao je Jelić. 

Sigurnim korakom iz Oroslavja do farme u Donjem Hrastovcu išli su mladi brat i sestra, Viktorija i Antonio Hren. Zasad do farme putuju dva do tri puta tjedno. Obnovit će, kažu, jednu kuću i u vrijeme najvećih poslova stalno boraviti ondje.

 

- Mi smo se odlučili za još uvijek atraktivnu i nepoznatu pasminu goveda škotsko visinsko govedo koje nemamo priliku vidjeti u ovim dijelovima Hrvatske pa nas je privuklo. Jednostavno je za održavanje. Trenutačno imamo 63 grla, rekla je Viktorija Hren. 

Prva parcela koju su kupili 2018. bila je samo 1500 četvornih metara. S godinama su kupovali još zemlje pa sad u vlasništvu imaju 50 hektara. 

- No zemlja je rascjepkana i trebalo bi je komasirati, tvrdi Antonio Hren. 

- Najveća okrupnjena, s tim da ne možemo govoriti o ozbiljnom okrupnjivanju, pričamo o međusobno povezanim parcelama, je malo više od 10 hektara. 

Obitelj Džakula iz Sjeverovca u Arkodu ima oko 200 hektara. Bili bi sretni, kažu, da od tih 200 rascjepkanih hektara uspiju okrupniti barem 50. 

- Ja bih u svakom slučaju pohvalio da komasacija krene. Kretala je ona već nekoliko puta, tako da će efekt biti postignut svim, što će biti bolje nego sad. Komasacija će pokrenuti pitanje povećavanja parcela i približavanja parcela putu, kanalu, uređenju itd. Komasacija će, nažalost, pokrenuti i problematično pitanje vlasnika za koje nije provedena ostavina, koji su mrtvi. Vidim puno više tu pozitivnih strana nego negativnih, optimističan je Rodoljub Džakula. 

Okrupnjene, gruntovno čiste površine sigurno će dobiti na cijeni. Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, još je najjeftinije u Europskoj uniji. Cijena mu je u prosjeku 3600 eura po hektaru. Na Banovini je zemlja još jeftinija, kuna po kvadratu ili samo tisuću i pol eura po hektaru. 

- Kod nas nema puno državnog zemljišta, ali jedan dio tog državnog zemljišta koje je napušteno, a u pravilniku piše da će država uredno dati suglasnost za svoj dio vlasništva, znači ona ne bi bila sporna. Čim se takvo zemljište stavi u komasaciju i uđe u tu priču, to će zemljište postati dio nekog kompleksa. Smatram da je i to pozitivna strana te mjere jer kod nas su uglavnom te površine državnog zemljišta relativno male, rekao je Džakula. 

Rodoljub i Damjan, otac i sin, obojica veterinari, godinama se u Sjeverovcu, daleko od signala i interneta, bave ekološkim uzgojem stoke. Napasaju je na pregonskim pašnjacima.

- Mi se trudimo raditi što više zemlja pa radimo i te čestice na udaljenijim mjestima, što dodatno poskupljuje priču. Teško je pravilno obraditi, stići na vrijeme, a moramo onda ići na manje strojeve koji su nam manje efikasni, a ulažemo u njih, rekao je Damjan Džakula. 

Sigurno će među većim preprekama za provedbu komasacije u Sunji, ali i ne samo ondje, biti neriješeni imovinskopravni odnosi. Bez usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga prije samog pokretanja komasacije postupci mogu trajati godinama. Sigurno dulje od 2026., do kada država namjerava komasirati 26 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta.

Komasacija je kolač na kojem su i prošle administracije lomile zube. Još 2015. proveli smo pilot-projekte komasacije u četiri naše županije, iz hrvatskih i europskih fondova potrošili desetke milijuna kuna. No projekti su doživjeli neuspjeh i otad je komasacija u nekoj vrsti inducirane kome.