Otvoreno o rekordnoj inflaciji i poskupljenjima

22:09 / 18.05.2022.

Autor: Otvoreno/IMS/I.Z./HRT

 Otvoreno o rekordnoj inflaciji i poskupljenjima

Otvoreno o rekordnoj inflaciji i poskupljenjima

Foto: HTV / HRT

Inflacija je u travnju dosegnula rekordnih 9,4 posto. Gdje je tome kraj? Kako preživjeti dramatično poskupljenje hrane? Koliko će rasti kamatne stope, a posredno i rate kredita? Hoće li s novim udarom krize padati napuhane cijene stanova? Što će se dugoročno događati s cijenom goriva? Koliki su dugovi države i što donosi rebalans proračuna? 

Baksa: Ovršni zakon napravit će rasulo u hrvatskom društvu

Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" kako je najveći broj blokiranih građana bio 2018. godine i to njih 350 tisuća.

Danas se broj smanjio, trenutno je blokirano 238 tisuća hrvatskih građana. No, vrlo je znakovito, da je to za 0.9 posto manje nego li u ožujku, ali je to povećanje za 0.2 u odnosu na travanj 2021. godine.

- Ono što je pri tome bitno, to je i iznos koji blokirani građani duguju. U ovom trenutku oni duguju 18,6 milijardi kuna. Ako to gledamo u kontekstu prošlog mjeseca, to je povećanje za 2.1 posto. Ali na godišnjoj razini to je 2.8 posto, dodao je.

Poručio je kako se očekuje da će se dugovanje građana od 18,6 milijardi kuna povećati na jesen na dvadeset, možda čak i na trideset milijardi.

Naglasio je da će Ovršni zakon napraviti rasulo u hrvatskom društvu. 

Munjiza: Trgovcima trenutna situacija uopće ne odgovara

Direktor trgovačkog lanca Drago Munjiza naglasio je kako su prometi u trgovinama dobri.

- Prosječna količina po grupi proizvoda se smanjila u prodaji od deset do dvanaest posto. Ako možemo reći da je razlika jedan do dva posto odličan rezultat, onda je to tako. Međutim to je jedan normalan rast koji svaki trgovac, svako poduzeće, svaki poduzetnik očekuje da raste barem jedan do dva posto. Znači, naizgled neke stvari se prodaju više u financijskom smislu zbog inflacije, ali prodaju se manje količine, istaknuo je.

Rekao je da trgovcima trenutna situacija uopće ne odgovara.

Munjiza je kazao kako se cijena ulja kreće između 17 i 18 kuna po litri. No, cijena ulja u Europi je skuplja, između tri i pet eura.

Poručio je kako je moguće da će cijena ulja u hrvatskoj biti i viša. Dodao je kako u svakoj djelatnosti ima "lova u mutnom", ali prisutna je i konkurencija.

- Otvorile su se granice, djeluje internet trgovina. Znači lovaca u mutnom može biti jako malo i na kratak rok, rekao je.  

Čuraj: Hrvatska ne može zabraniti izvoz žitarica i uljarica

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj poručio je da je Hrvatska kupila četiri milijuna litara ulja.

Naglasio je kako hrvatska Vlada želi da građani ne osjete veliki cjenovni skok, što se tiče cijene ulja, niti želi da dođe do nestašice tog proizvoda.

Srbija je zabranila izvoz žitarice i uljarica. Hrvatska to ne može učiniti, jer postoji slobodno tržište na razini Europske unije.

- Mi ne možemo zabraniti izvoz u druge europske zemlje, ali možemo intervenirati, poručio je. 

Švaljek: Doći će i do povećanja kamatnih stopa

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek istaknula je kako je cilj i posao HNB-a očuvanje stabilnosti cijena. No, to ne znači da HNB u svakom trenutku može osigurati stabilnost cijena. Osobito ne, ako se radi o porastu cijena kakav sad imamo.

- Koji je prije svega došao s troškovne strane, a uzrovan je izvanrednim situacijama. Imali smo pandemiju i zatvaranje gospodarstva. Sada imamo invaziju Rusije na Ukrajinu, koja je dovela do dovela do poremećaja na tržištu energenata. Porasle su cijene energenata, a pojavila se i bojazan da energenata neće ni biti. Rat je pogurao zemlje Europske unije prema zelenoj tranziciji, dodala je.

Velike središnje banke imaju velikih problema i zaključili su da je inflacija trajnijeg karaktera, stoga mijenjaju svoju monetarne politike. Naglasila je kako će doći i do povećanja kamatnih stopa, te se to može očekivati u trećem kvartalu.

- Koliko će biti to povećanje, to je teško reći, poručila je. 

Ivanov: Situacija je gora nego 2008. godine

Marijana Ivanov
s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekla je ako dođe do rasta kamatnih stopa nekom većom dinamikom, jasno je da će teret otplate kredita biti veći.

- Pojedinac si može naći dodatni posao, da to nadomjesti većim prihodima, ili može smanjiti troškove. Tu nema neke velike filozofije, poručila je.

Dodala je da banke sigurno neće brzo povećavati kamatne stope, jer njima nije u interesu stvoriti dužnike koji neće moći otplaćivati kredit.

Ivanov je rekla kako je kupovanje nekretnina u gotovini uvijek vezano za pranje novca i sakrivanje porijekla novca. Kriptovalute isto tomu služe.

- Svi oni koji će legalno zamijeniti svoje kune u eure , u smislu da ne moraju skrivati njihovo porijeklo, čekat će 1. siječnja kada će dobiti povoljniji tečaj nego što je on danas. Potražnja je za eurima. APN je donio povećanje cijena nekretnina. naglasila je.

Naglasila je kako je trenutna situacija gora nego ona koja je bila 2008. godine.

"Inflacija može donijeti i nešto pozitivno"

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek rekla je kako očekuje da će vrhunac inflacije biti u ljetnim mjesecima, ali da će se krajem godine porast cijena usporiti.

- Već za sljedeću godine očekuje da se inflacija vrati na neke uobičajene razine. Za sljedeću godinu očekuje da bi to moglo biti oko četiri posto, poručila je. Naglasila je kako je velika neizvjesnost i teško je sada raditi projekcije.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj kazao je kako imamo veće prihode od turizma ove godine.

- Ova inflacija može donijeti i nešto pozitivno, istaknuo je.

Dodao je kako država mora osigurati opskrbu plina.

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako prvenstveno treba spriječiti nestašicu. Centralne banke će morati dizati kamatne stope i treće - bojkotirati potrošače koji "love u mutnom". 

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!