Pametna prskalica smanjuje upotrebu pesticida i povećava učinkovitost

U Moslavini, na poljima u Kaniškoj Ivi, testirana je suvremena pametna prskalica koja uz pomoć algoritama i umjetne inteligencije znatno smanjuje korištenje zaštitnih sredstava i donosi višestruke uštede uz bolji prinos.

Na poljima vodećeg domaćeg proizvođača češnjaka radnice ručno plijeve korov. Iako su primijenjena zaštitna sredstva sada treba dodatno ručno očistiti polje od ostataka korova. Nimalo lak posao posebice po iznimnim vrućinama. No vlasnik Marijo Puškarić vjeruje da će ovaj dio posla postati prošlost. Budućnost je pametna inovativna prskalica.

- Ove godine testiramo novi način borbe protiv korova gdje imamo optički čitač koji prepoznaje korov i ciljano tretira samo njega, a ne cijelu površinu i naravno ne tretira uzgajanu biljku čime u stvari smanjujemo upotrebu zaštitnih sredstava, a ne štetimo uzgajanoj biljci tako da vjerujemo da će nas to unaprijediti u idućem periodu, objasnio je.

Iako bi se prskalica trebala koristiti prije svega za zaštitu luka, testiranje je počelo na poljima kukuruza šećerca.

- Primarni cilj je to upotrijebiti u proizvodnji povrća da kada nažalost moramo ručno plijeviti dio korova u luku koje herbicidi ne uspiju suzbiti, a na ovaj način bi dvostruko dobili. Luk bi bolje rastao, ne bi morali ručno plijeviti i jednostavno to je win-win situacija gdje dobivamo i na prinosu i na kvaliteti i dobivamo na tome da ljudi ne moraju taj jedan posebno težak posao, posebice u ovim klimatskim prilikama, obavljati u polju, pojasnio je.

Pametna prskalica švicarske proizvodnje

Pametna prskalica švicarske proizvodnje posljednja je riječ tehnike s primjenom umjetne inteligencije i na moslavačkim poljima radi precizno kao švicarski sat.

- Danas imamo oko 1000 prodanih strojeva u svijetu. U zapadnoj Europi imamo najveću prodaju. U Nizozemskoj imamo oko 150 prodanih strojeva i ostalih stotinjak u Njemačkoj i Francuskoj. Većina tih strojeva radi na povrću. Pomažemo poljoprivrednicima da riješe svoje probleme na luku, mrkvi i na salatama, istaknula je voditeljica prodaje Olga Cervoniuk.

- Putem kamera i specijalno dizajniranih algoritama i umjetne inteligencije prepoznaje glavnu kulturu i prska sve osim glavne kulture prema željama kupca, selektivnim i neselektivnim herbicidima, objasnio je zastupnik prodaje Dario Paradžiković.

- To je novitet i bio bih sretan da je došlo još prije, ali to je posljednja riječ tehnike gdje se koristi umjetna inteligencija za prepoznavanje usjeva i ja se nadam da će u vremenu koje je ispred nas biti još boljih novijih strojeva. Ovo je u svakom slučaju nešto što je naša budućnost, smatra Puškarić.

Puškarići obrađuju oko 800 hektara od kojih oko 200 za proizvodnju povrća na kojima namjeravaju koristiti prskalicu. Iako je riječ o skupom ulaganju, za tolike površine, izračunali su, isplativo je.

- U svakom slučaju sigurno da se to u određenom periodu bude isplatilo i kroz uštede kroz zaštitna sredstva i uštede u tome da se ljudi ne moraju mučiti na ovakvom vremenu u plijevljenju i u konačnici s povećanim prinosom, ustvrdio je.

- Naši priključci su ovdje da pomognu poljoprivrednicima da se prilagode novoj realnosti s herbicidima koji postaju sve otporniji u usjevima i mi smo tu da smanjimo korištenje kemijskih sredstava, pomognemo obnovu tla i povećamo prinose, poručila je Cervoniuk.

Prskalice se već koriste u drugim zemljama

Iz švicarske tvrkte ističu iskustva stranih poljoprivrednika koji se koriste njihovim prskalicama.

- Imamo primjere korištenja naših strojeva u Slovačkoj. Tamo ih ljudi koriste za luk. Imaju 4 stroja, prosječna količina korištenih kemikalija po hektaru je 25 litara. To je ušteda od 85 posto i također smo primijetili rast pronosa luka u prosjeku od 5 posto, baš zato što želimo izbjeći tešku toksičnost, istaknula je.

- Zadnje prezentacije su pokazale da čak 93 posto škropila uštedimo s jednim tretiranjem s ovakvom prskalicom, a osim toga sprječavamo zamor biljke. Biljka je u boljem stanju i može u konačnici dati i veći prinos i možemo je ranije brati, tvrdi Paradžiković.

- Naši najveći korisnici su Nizozemci zato jer ga primjenjuju u uzgoju luka. Danas se više od 30 posto naših strojeva koristi za luk. Naši strojevi najviše se koriste za borbu protiv otpornosti na korov i vidimo sjajne rezultate, rekla je Cervoniuk.

- Trenutno imamo razvijene algoritme za skoro sve kulture i za većinu ratarskih kultura, ali na dnevnoj bazi odnosno godišnje se rade novi algoritmi tako da će vrlo brzo biti razvijeni algoritmi za sve kulture, naglasio je Paradžiković.

Bez novih tehnologija teško je ostati konkurentan

A obitelj Puškarić vjeruje kako je bez primjene nove tehnologije nemoguće držati korak s konkurencijom, a ona je posebice izražena u trgovačkim lancima.

- Ove godine smo krenuli u proizvodnju kukuruza šećerca kojeg ćemo pod vlastitim brendom pakirati za trgovačke lance uz luk i češnjak koji također radimo već dugi niz godina. Odluka je došla nakon probne proizvodnje prošle godine. Kukuruz šećerac sredinom srpnja počinjemo pakirati i plasirati u trgovačke centre, ispričao je Filip Puškarić.

Kao i kod ostalih proizvoda, i kukuruza šećerca mora biti u velikim količinama kako bi ga mogli ponuditi trgovačkim lancima.

- Količine će biti oko 10 hektara za prvu godinu, a u broju klipova govorimo oko 600 tisuća klipova koji se pakiraju u plitice po 3 komada, pojasnio je.

Vjeruju kako će nova prskalica koja može obraditi 4 hektara u jednom satu biti još jedna kockica u mozaiku poljoprivredne konkurentnosti koja je itekako potrebna našem agraru.