Jesu li banke 'good guy' ili 'bad guy'?

Do prije nekoliko godina građani su stalno pitali: Zašto kamate na stambene kredite u Hrvatskoj nisu poput onih u Njemačkoj? Danas, kad su niže, to više nitko ne pita. U dogovoru s Vladom, banke će podignuti kamatne stope ne depozite građana, a što će im zauzvrat dati država, otkrila je direktorica Hrvatske udruge banaka, Tamara Perko, u razgovoru sa Željkom Kardumom.

Perko je objasnila kako banke tijekom ljeta nisu sektorski dizale naknade građanima.

- Ne bih rekla da su preko ljeta banke sektorski dizale naknade građanima, možda je to bila pojedina banka, a mi ne ulazimo u poslovne politike pojedine banke, većina banaka drži svoje naknade stabilnima, još od kada se uveo euro automatski su naknade bile prebačene u euro bez ikakvih podizanja, zaokruživanja, tako da ako pojedina banka odluči u nekom razdoblju dignuti neku od svojih naknada, ne bih rekla da je to pojava na sektorskoj razini.

Objasnila je i zašto su kamate na stambene kredite u Hrvatskoj niže nego u Njemačkoj.

- Postoje dva razloga zašto su kamatne stope niže, najvažniji je visoka likvidnost banaka, koja je bila visoka i prije uvođenja eura, a samim uvođenjem eura ona se povećala. Drugi razlog je široka depozitna baza, banke u Hrvatskoj su, nazovimo to tako, 'samofinancirajuće', ne ovise o međunarodnim tržištima i samim time taj utjecaj rasta kamatnih stopa, da ovise o međunarodnim tržištima, prelio bi se i na hrvatsko tržište, a ovdje imamo jednu široku depozitnu bazu gdje onda nema potrebe za tim prelijevanjem visine kamatnih stopa na hrvatsko tržište, rekla je Perko.

"Građani neće osjetiti daljnje povećanje kamatnih stopa"

Europska središnja banka (ECB) objavila je da se „nastavlja smanjivanje inflacije", ali je unatoč tomu podignula tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova. Perko je opisala i kako će se to preliti na Hrvatsku.

- Ovo je već deseto podizanje u nizu, podizanje kamatnih stopa je krenulo u srpnju 2022. i mogu reći da se ovo podizanje odražava direktno na one koji imaju kredite vezane za Euribor, jer on vrlo snažno korelira s podizanjem kamatne stope ECB-a. To su u većini slučajeva u Hrvatskoj poduzeća, jako mali dio građana ima kredite vezane za Euribor,  većinom stambene, međutim, oni koji imaju kredite vezane uz Euribor već su došli do zakonskog maksimuma kamatne stope, tako da oni neće više osjetiti daljnje povećanje. Zakonom o stambenoj potrošnji i kreditiranju imamo određeni zakonski maksimum koji je trenutno na nižoj razini nego što je Euribor. Što se tiče ostalih stambenih kredita, dvije trećine hrvatskih građana ima ugovorene kredite po fiksnoj ili kombiniranoj kamatnoj stopi, što znači da oni neće osjetiti nikakav rast kamatnih stopa, dakle oni su se već ranije pobrinuli da si fiksiraju kamatnu stopu i da si brigu oko rasta kamatnih stopa prekriže. Ostaje ta jedna trećina koja ima ugovorene kredite u promjenjivoj kamatnoj stopi, od čega njih 75% ima ugovorene kredite po referentnoj kamatnoj stopi NRS, koji je vezan uz kamatne stope na štedne depozite, tako da taj rast kamatnih stopa ECB-a nije direktno koreliran s ovom kategorijom, objasnila je Perko. 

Dodala je da kod potrošača "imamo mirnu situaciju, a kod gospodarstva, gdje su krediti vezani uz Euribor, osjetit će se rast kamatnih stopa".

Banke ne ostvaruju prihod na građanima

Perko je napomenula i kako banke ne ostvaraju prihod na građanima. 

- Sada smo u razdoblju rasta kamatnih stopa, međutim, bitno je napomenuti kako banke nemaju neto kamatni prihod na građanima, odnosno neto kamatni prihod od građana je rastao minimalnih 0,1%, dok je neto kamatni rashod rastao više. Kod građana nema tog efekta da su banke zaradile na segmentu građanstva, onaj segment gdje se najviše vidi podizanje neto kamatnog prihoda je segment gospodarstva i suradnje s financijskim institucijama. Banke su uvijek krive za sve i zle, međutim, činjenica je da ovo nije pravilo koje su si banke odredile, to tako jednostavno funkcionira, rastumačila je Perko.

Najava Ministarstva financija je da će i građani moći sudjelovati u trezorskim zapisima, koji su kratkoročniji oblik financiranja, do godinu dana, što je novo jer su inače banke kupovale trezorske zapise, ne građani. 

Velika profitabilnost banaka 

- Što se tiče povrata na kapital, kod banaka je u prvom polugodištu ove godine skočio na 16%, činjenica je da je profitabilnost rasla, međutim, što se tiče Hrvatske, to je jedan dio istine, drugi dio se kreće u rastu hrvatskog gospodarstva koje raste brže od europskog, a samim time i aktivnost banaka više raste. Prošle godine smo bili opterećeni troškom uvođenja eura, ove godine on izostaje, moratoriji, pandemija, tako da je ovo prva godina koja nije opterećena izvanrednim troškovima i gdje gospodarstvo raste, čime imamo dodatan efekt rasta kamatnih stopa, rekla je Perko.

Recesija u Europi prelit će se i na Hrvatsku

Perko je opisala i što usporavanje europskog gospodarstva znači za Hrvatsku.

- Usporavanje gospodarske aktivnosti u cijeloj Europi će se vrlo vjerojatno preliti i na hrvatsko gospodarstvo, iako su nama stope rasta BDP-a prema procjenama između 2-3%. Međutim, ako se dogodi da Njemačka ode u recesiju, prema zadnjem kvartalu naši vanjskotrgovinski partneri Italija i Austrija su zaronili u minus i to nije nešto što može Hrvatsku izolirati od pada. Ako pada gospodarstvo naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera, i naše će padati, imali smo pad u izvozu roba od 9,7% jer smo osjetili tu negativnost naših partnera. Ako se dogodi recesija u Europi, prelit će se i kod nas, iako imamo puno bolju početnu poziciju zbog trenutnog našeg bržeg rasta od ostatka Europe, objasnila je Perko.

- U razgovoru s Vladom došli smo do toga da će se nastaviti s podizanjem kamatnih stopa, inflacija prati taj rast, koji bi se tijekom rujna i listopada trebao početi smirivati ako ne dođe do vanjskih šokova poput rasta cijena nafte, svi zajedno kao tržište moramo raditi na tome da se ta inflacija obuzda i da stope inflacije budu što manje, a podizanje kamatnih stopa ide u tom smjeru, istaknula je Perko.

Perko je naglasila kako je važno da se bankarski sektor kapitalizira u dobrim vremenima.

- Bankarski sektor je dobro kapitaliziran, međutim, nikad nije dovoljno, ne znamo što nas čeka, poučeni pandemijom, ratom u Ukrajini i takvim iskustvom, puno je bolje biti dobro kapitaliziran i to učiniti u dobrim vremenima, nego u lošima biti s manjkom kapitala u nezavidnoj situaciji, zaključila je Perko.

- Eto, sad sve znate, jesu li banke 'good guy' ili 'bad guy' ovisi o tome u kojoj ste fazi svojih financijskih života i trebaju li vam? Kad kupujete stan, dignete kredit i odjednom dobijete „nešto za ništa" i to odmah. Veseli ste i uselite se u stan za koji niste imali novca, a onda ono „ništa" otplaćujete godinama. Pa vam veselje malo splasne. No, kad imate novca, ne biste ga nekom dali ako vam se ne isplati. Razmišljate potpuno drugačije. Banke također, istaknuo je Kardum.