11:05 / 21.08.2021.

Autor: Marijana Kranjec/Plodovi zemlje/HRT/V.G.

Plastenik za dvostruko veću proizvodnju visećih jagoda

"Viseće" jagode

"Viseće" jagode

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Prije četiri godine nije ništa znao o poljoprivredi, a u nju se upustio kako obiteljsko imanje ne bi stajalo prazno. Junak naše sljedeće priče medicinski je tehničar iz okolice Pakraca, danas jedini proizvođač jagoda u tome kraju, uz to i pionir horizontalno visećeg uzgoja toga voća u plastenicima. Od sljedeće sezone, zahvaljujući njegovu ulaganju, jagoda bi ondje trebalo biti u izobilju


Više od polovice sadnica jagoda obitelj Brinjak prošle godine uzgajalje na konvencionalan način na otvorenom, a samo sedamstotinjak imali su u plasteniku, u takozvanom horizontalno-visećem uzgoju.

- To je jedna novina kod nas u Hrvatskoj, ali mislim da je i u svijetu zbog toga što se jedino na takav način radi u hidroponiji. Mi smo stavili u te kanale zemlju i sad radimo to u zemlji, isto na način kao i na vanjskoj površini, tako da sad ćemo vidjeti na kraju šta će biti, rekao je Matija Brinjak krajem prošle godine.

A bilo je tako dobro da već sada imaju narudžbu za prvih 100 kilograma sljedeće godine, pa vremena za čekanje nije bilo. Zato je plan o ulaganju u nove plastenike i širenju inovativnog uzgoja ostvario znatno ranije nego što je prvotno planirao tek sljedećeg proljeća. Tako su na mjestu gdje su nekad jagode rasle na tlu, danas tisuće novih biljaka "u cijevima u zraku".

- Evo još tridesetak sadnica i to bi bilo to. Mi smo do sada imali 3800 sadnica, evo s ovim uzgojem smo na duplo manjoj površini uspjeli posaditi duplo više sadnica, sad u dva plastenika imamo duplo više - oko 7300, kaže Brinjak.

To bi značilo da na godinu može i dvostruko više proizvesti - računa oko četiri tone, a kako je u oglasnicima pronašao svu potrebnu opremu, odlučio je ne čekati proljeće i uložiti svu ušteđevinu - 140 tisuća kuna.

- Našli smo povoljno i plastenik kompletan i te cijevi koje su za hidroponski uzgoj su polovne, tako da nas je investicija došla duplo manje od onog što smo mi očekivali i to nismo smjeli propustiti, kaže Matija Brinjak.

- Komplicirano je bilo od samog početka sve kompletno 12. travnja smo krenuli s radovima i sve kompletno je bilo gotovo 31. srpnja. Od jutra do sutra smo bili ovdje. Sve smo radili sami uz pomoć obitelji, dodaje Maja Brinjak.

Matijina je najveća želja bila konkurirati na europske fondove, no donedavna to nije mogao jer nije proizvodio na dovoljno velikoj površini. Ipak, nakon što se iz medija pročulo za njegovu priču, pomoć mu je pružila i ministrica poljoprivrede.

- U listopadu nakon prvog razgovora ona je nama obećala da se ta cijela procedura okoekonomskih veličina mora promijeniti za male poljoprivrednike, tako da smo mi krenuli s tim da se to mijenja. Ona je uspjela u tome, mi smo sad konkurentni, ide se po drugim načinima, ne ide se po površini zemlje nego po prinosima, objašnjava Matija Brinjak.

Hoće li proći na natječaju kojim bi uloženo i vratio još ne zna, ali zna da s novim plastenikom stižu i novi uvjeti proizvodnje. Vjeruju, znatno bolji, jer primjerice novi plastenik, zahvaljujući prozračivanju, biljkama jamči još bolje uvjete za rast i razvoj.

- Ovo je totalno druga priča, na onom starom plasteniku smo učili što treba, što ne treba, pa smo sad krenuli bolje i pametnije, a dalje ćemo vidjeti, kaže Maja Brinjak.

- Nama je sad najveći problem uskladiti hranjivo i navodnjavanje zbog toga što je sad ovaj prostor - fi cijevi su 15cm, sva voda se zadržava i nema kao na tradicionalnom uzgoju da se ona širi. Znači mi moramo umjerenom količinom vode i umjerenom količinom hranjiva to izregulirati, kaže Matija Brinjak.

No, najvažnije je da više ne ovise o vremenu, koje im je i ovog hladnog i kišovitog proljeća poremetilo proizvodnju.

- Vremenski uvjeti nama su već kako imamo četvrta godina uvijek bili problem, kad jagoda procvjeta nama dolazi do mrazeva i to nam je najveći problem. Tako da okrenuli smo se toj plasteničkoj proizvodnji, a opet htjeli smo da bude taj plastenik u punom kapacitetu, da ne sadimo 2-3 tisuće sadnica u njega, nego smo povećali proizvodnju na manjoj površini tako da bi imali i veći prihod, objašnjava Matija.

Ono što ga čeka velika je briga i pomno praćenje nasada, ali ovakav način sadnje, kaže Matijina supruga, ima mnoštvo prednosti.

- Ovo je preporod za sve nas, lakše nam je sve kompletno, od šišanja do branja jagode, kaže Maja.

- Nama je najbitnije da mi to kroz tri godine vratimo. Tu će sigurno biti u ovoj proizvodnji i fulanja i nekih novih načina učenja, ali nadam se da ćemo kroz tri godine vratiti investiciju. Planiram kroz 4-5 godina da će biti baš onako vrhunska proizvodnja dok sve naučimo, kaže Matija.

Tek nekoliko proizvođača u Europi okušalo se u sličnom načinu uzgoja, no Matijina odlična iskustva guraju ga naprijed. Ako se planovi o prinosima ostvare, za nekoliko godina nasad bi mogao još proširiti, a proizvodnju upotpuniti džemovima i sokovima.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!