Poljoprivreda u 2025. - rast uvozne ovisnosti, zabrinutost oko ZPP-a

Niska samodostatnost u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, rast uvoza i zabrinutost zbog nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), neka su od glavnih obilježja poljoprivredne 2025., koja iznose analitičari u osvrtu na godinu na izmaku.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović 2025. ocjenjuje kao još jednu izazovnu poljoprivrednu i tržišnu godinu, koja je pokazala svu ranjivost zbog sve snažnijih klimatskih promjena, ali i globalnih tržišnih prilika koje i dalje nisu stabilne, što utječe na konkurentnost domaće poljoprivrede.

Podsjeća na novi prodor afričke svinjske kuge (ASK) u Slavoniji koja je stigla do velikih farmi, što je uzrokovalo daljnje smanjivanje stočnog fonda, te upozorilo na potrebu snažnije borbe i ujednačenih akcija svih na terenu.

Tijekom ljeta pojavila se i bedrenica u pojedinim dijelovima Hrvatske, a i ta je bolest upozorila na potrebu snažnijeg provođenja svih mjera i nužnost povezivanja struke i proizvođača.

Kada je riječ o proizvodnji, Jakopović kaže kako se može reći da je godina bila relativno stabilna, posebice u segmentu ratarske proizvodnje, ali su tržišne cijene i povećani uvoz pokazali da proizvođači za svoju robu dobivaju sve manje novca, što utječe na nesigurnost, pa i odustajanje od proizvodnje.

Važno je pripremiti se za novo programsko razdoblje ZPP-a

Jakopović ističe kako je važno da se Hrvatska što bolje pripremi za novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike.

Naime, u novom programskom razdoblju ZPP-a od 2028. do 2034. ukupan proračun za ZPP iznosit će oko 300 milijardi eura, što je samo 15 posto ukupnog proračuna EU-a.

HPK izražava ozbiljnu zabrinutost i razočaranje zbog najavljenog smanjenja sredstava upozoravajući kako takav pristup ugrožava održivost europske poljoprivrede, konkurentnost na globalnom tržištu, kao i sposobnost sektora da odgovori na rastuće zahtjeve povezane s klimatskim promjenama, sigurnošću hrane i ruralnim razvojem.

Zabrinjavajuće je i što će izdvajanja za poljoprivredu u novom programskom razdoblju biti nominalno manja nego u prethodnom, uopće ne računajući realan pad vrijednosti novca.

Umanjeni iznos znatno će utjecati na ostvarenje strateških ciljeva povećanja proizvodnje i samodostatnosti, ističe HPK navodeći kako će to dovesti do smanjenja proizvodnje i povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda i hrane.

Zabrinjavajući nastavak rasta uvoza

Poljoprivrednu komoru zabrinjava i nastavak povećanja uvoza, posebno u sektoru mlijeka, voća, povrća, vina.

HPK i dalje inzistira da se napokon krene u izmjene Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu.

- Temeljni zahtjev je da državna zemlja dođe u ruke pravih proizvođača i bude u funkciji proizvodnje jer rast cijena hrane na tržištu, prevelik uvoz i ovisnost o njemu pokazuju da je potrebno povećavati proizvodnju i preradu, jer je to temelj prehrambene suverenosti, ističe HPK.

Kovačević: Poljoprivredi nužan strateški zaokret

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević kao glavne izazove s kojima se poljoprivreda suočava izdvaja klimatske promjene, carinske ratove, geopolitičke sukobe, aktualne epidemije zaraznih bolesti te najavu smanjenja sredstava iz ZPP-a.

- Poljoprivredni proizvođači u EU-u, kako je naveo, izloženi su prekomjernom administriranju i snažnom financijskom pritisku zelene tranzicije i visokih standarda dobrobiti životinja, što dovodi u pitanje njihovu konkurentnost, posebice prema proizvođačima iz trećih zemalja. Konkurentskom pritisku posebno je izloženo stočarstvo i proizvodnja mesa koju dodatno opterećuju i aktualne epidemije zaraznih bolesti životinja, naveo je.

Također, zbog geopolitičkih prijetnji EU je prisiljen povećavati proračunska sredstva za obrambenu industriju, zbog čega će se na udaru proračunskih rezova naći i ZPP - govori se o 20-postotnom smanjenju sredstava.

- Uz navedene probleme koje dijelimo s poljoprivrednim proizvođačima iz cijele Unije, Hrvatska ima i svoje specifične od kojih su ključni niska samodostatnost u proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i niska produktivnost rada koja je prije svega posljedica strukturnih problema i tehnološke podinvestiranosti, kaže Kovačević.

Hrvatska, kako navodi, ne proizvodi dovoljno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za podmirenje domaćih potreba, uvozi sve veće količine mesa, mlijeka, voća i povrća, zbog čega je u 2024. u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvarila povijesno rekordni vanjskotrgovinski deficit od 2,4 milijarde eura.

- Negativni trendovi nastavili su se i ove godine, kaže Kovačević.

Smatra kako je hrvatskoj poljoprivredi potreban strateški zaokret i ističe problem raspolaganja s oko 360.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Smatra da taj resurs treba raspodijeliti prema kriteriju konkurentnosti proizvodnje i očuvanju postojećih proizvodno-tehnoloških cjelina.

Treba također povećati nacionalnu komponentu u strateškom planu ZPP-a za barem 30 posto i sa 100 milijuna eura godišnje snažnije poduprijeti investicije u nove tehnologije i inovacije te jačati preradbene kapacitete i proizvodnju visokofinaliziranih prehrambenih proizvoda, kaže Kovačević.

Mjere poljoprivredne politike, prema njegovu mišljenju, trebaju uzimati u obzir regionalne specifičnosti i konkurentnost proizvodnje te biti usmjerene na komercijalne proizvođače i one koji to žele postati, uz istovremeno preispitivanje definicije "aktivnog farmera".

Smatra i kako je nužno jačati suradnju malih proizvođača i prerađivačke industrije putem kooperacija.

Kuskunović: Država se ne bavi ključnim problemima u poljoprivredi

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović upozorava da se negativan trend rekordnog uvoza iz 2024. nastavio i u 2025. što, kako kaže, samo pokazuje da se država i dalje ne bavi ključnim problemima u poljoprivredi - kako zaustaviti pad proizvodnje u gotovo svim sektorima (osim ratarstva) te kako od zemlje izvoznice jeftinih sirovina, postati država koja izvozi proizvode dodane vrijednosti.

- Od 2013. godine i ulaska Hrvatske u EU do danas, poljoprivredno-prehrambeni sektor uvezao je različitih poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od čak 42,69 milijardi eura, a zbirni manjak u trgovini, kroz sve te godine je 14,56 milijardi eura, kaže Kuskunović.

- O kolikom se uvozu radi, dovoljno je ako kažemo da se ukupni prihodi državnog proračuna za 2025. godinu planira u iznosu od 33 milijarde eura, a rashodi na 37 milijardi, dodaje.

Napominje kako će zanimljivo biti vidjeti kakvo je stanje kada se objave podaci za 2025. godinu, koji će pokazati u kojem smjeru ide hrvatski agrar.

Za tjedan dana gladni ako se zatvore granice?

Upozorava da je Hrvatska postala jedan od najvećih uvoznika hrane u EU-u te ne iznenađuje što stručnjaci i sektorska udruženja sve glasnije govore da smo pred slomom poljoprivrede.

- Ocjene idu tako daleko da neki kažu kako bismo, kada bi se danas zatvorile granice, za sedam dana bili gladni, upozorava.

Napominje i kako s uvozom hrane dolazi i uvozna inflacija pa imamo visoke cijene hrane, a na udaru su posebno mali proizvođači koji zbog niske produktivnosti (na oko 40 posto smo prosjeka EU-a), te slabe konkurentnosti, teško dolaze do polica i tržišta te proizvode sve manje i odustaju od proizvodnje.

I Kuskunović upozorava kako novi ZPP koji stupa na snagu od 2028. godine donosi znatno manje novca za poljoprivredu, a od izazova s kojima se sektor suočava tu su još i trgovinski sporazumi koji prijete uvozom jeftine hrane, nelojalna trgovina poljoprivrednim proizvodima iz Ukrajine te bolesti životinja.

No možda su to, kako je rekao, i šanse da zbog nekih budućih prekida u lancu opskrbe i rasta cijena na globalnom tržištu, konačno redefiniramo poljoprivrednu politiku te krenemo podizati samodostatnost i osvijestimo potrebu za prehrambenom sigurnošću i suverenošću.

HUP: Napustiti administrativno ograničavanje cijena

Kako se 2025. godina primiče kraju, hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija, kako su kazali u HUP - Udruzi prehrambene industrije i poljoprivrede, i dalje se suočavaju s kombinacijom klimatskih rizika, niske samodostatnosti, nedostatka radne snage, visokih ulaznih troškova i smanjene kreditne i investicijske sposobnosti, uz dodatnu neizvjesnost oko reforme ZPP-a 2028. - 2034.

Ti čimbenici ograničavaju produktivnost, tehnološki napredak i dugoročno planiranje proizvođača.

U HUP-u smatraju kako je za zaustavljanje negativnih trendova i povećanje konkurentnosti potrebno ubrzati i standardizirati dodjelu poljoprivrednog zemljišta putem dugoročnih, predvidivih zakupa te dati prioritet aktivnim robnim proizvođačima s jasnim planovima proizvodnje i ulaganja.

- Ključno je znatno ojačati investicijske potpore za primarnu proizvodnju i preradu, osobito za modernizaciju kapaciteta, sustave navodnjavanja i odvodnje, preciznu poljoprivredu, obnovu tla te energetsku učinkovitost i vlastite izvore obnovljive energije, istaknuli su.

Također, nužno je unaprijediti upravljanje rizicima kroz bolju dostupnost više rizičnih osiguranja i jačanje biosigurnosti u stočarstvu te konačno napustiti mjere administrativnog ograničavanja cijena koje smanjuju kreditni i investicijski potencijal.

Rješavanje nedostatka radne snage, smatraju u HUP-u, zahtijeva fleksibilnije uvjete za uvoz sezonskih i deficitnih radnika te jačanje strukovnog i dualnog obrazovanja za moderne agrotehnologije. Potrebno je poticati udruživanje proizvođača i dugoročne ugovorne modele u lancu proizvođač - prerada - maloprodaja, kao i ulaganja u proizvode više dodane vrijednosti radi smanjenja ovisnosti o uvozu.

Vezano uz budući ZPP-u, kažu kako bi Hrvatska trebala zagovarati veće alokacije za investicijske mjere, smanjenje administrativnih opterećenja i snažniju digitalizaciju procesa.

- Snažno poticanje i povećanje investicija robnih primarnih proizvođača i prehrambene industrije, dugoročno raspolaganje zemljištem te mjere koje podižu otpornost i produktivnost ključni su preduvjeti da hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor postane održiviji, otporniji i konkurentniji, istaknuli su iz HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.