15:52 / 23.01.2022.

Autor: Ivica Grudiček/Martin Lukavečki/Plodovi zemlje/HRT

Plastenici se zimi moraju zagrijavati - slijede li više cijene namirnica?

Povrćari i cvjećari na mukama

Povrćari i cvjećari na mukama

Foto: Plodovi zemlje / HTV

U Varaždinskoj županiji sve je češća plastenička proizvodnja - na 30-ak ha najviše se uzgaja cvijeće te razno povrće. Relativno blaga zima ide na ruku proizvođačima, no ne ohrabruju ih jutarnji debeli minusi pa poljoprivrednici moraju plastenike zagrijavati. A od travnja će cijena plina i goriva dodatno poskupjeti pa možemo očekivati i poskupljenje namirnica.

U Novoj Vesi Petrijanečkoj obitelj Šipek gotovo se tri desetljeća bavi povrtlarstvom. Među prvima su u regiji krenuli s proizvodnjom u plastenicima jer kako kaže gazda Darko - ta je proizvodnja sigurnija nego ona pod vedrim nebom.

- Proizvodimo 15, 16, 17 tona povrća, ovisi kako koje godine. Imamo salatu, kupusnjače, jagode, maline, poriluk. Imamo 1.000 m2 plastenika i 2 ha pod ekološkom proizvodnjom, objašnjava Darko Šipek.

Dvadesetak kilometara južnije, u Tužnom, obitelj Fluks priprema tlo za skoru sjetvu. Oni su nedavno podignuli plastenike i kako kažu, nisu požalili, unatoč većim ulaganjima. U Varaždinskoj županiji sve se više mladih odlučuje upravo za proizvodnju u plastenicima.

- Posebno je zastupljena proizvodnja povrća i cvijeća. Oko 30 ha se nalazi pod proizvodnjom. Sve povrtne kulture koje zahtijevaju određenu temperaturu tu se uzgajaju. Kroz zimski period najčešće se u plastenicima sadi lisnato povrće koje ne zahtijeva visoku temperaturu kao ostale kulture koje su osjetljive, objasnila je Mara Bogović iz stručne službe pri Ministarstvu poljoprivrede.

No proteklih su godina povrtlari sa sjevera zemlje pretrpjeli velike štete. Netom uoči pandemije 2020. godine, cijelu je regiju poharao olujni vjetar. U Domašincu i Budislavcu plastenici su uništeni. 

Štetu su prouzročile i niske temperature. Obitelj Košić iz Krkanca u plastenicima radi cijelu godinu, a najgori je kažu - sibirski minus. Prošle veljače trošili su litre i litre goriva za zagrijavanje plastenika jer su se temperature spustile i ispod -10°C.

Darko Šipek pak ističe da je za zagrijavanje plastenika od tisuću četvornih metara, za jednu noć potrebno minimalno 50 litara goriva, iako, dodaje sve ovisi o vanjskoj temperaturi. Stoga ne čudi da cijene povrću lete u nebo. Mogle bi biti i veće od 1. travnja kad je najavljeno veliko poskupljenje energenata. Iako je proizvodnja u plastenicima sigurnija i kontroliranija, rizik postoji. Nadamo se da će barem ova godina konačno za poljoprivredu hrvatskog sjevera biti - klimatski povoljnija.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!