S kakvim se izazovima susreću poslodavci i strani radnici?

Hrvatska sama ne može zadovoljiti potrebe tržišta rada pa trenutačno imamo 113 tisuća stranih radnika. Uz one koji stižu iz nama susjednih zemalja, čak je 56 tisuća radnika iz primjerice Nepala i Indije. Najviše radnih dozvola stranci su dobili za rad u graditeljstvu.

Prije nepunih godinu dana Jordan je došao s Filipina. 

- Posao je gotovo jednak kao u mojoj zemlji, ali teško je ujutro kad je zima. Previše mi je hladno, rekao je.

Strancima je izdano 75 tisuća radnih dozvola - ali procjenjuje se da ih je na gradilištima 15 tisuća manje. No ukupno gledajući, gotovo svaki drugi radnik u građevinarstvu nije iz Hrvatske, što je velik izazov za poslodavce. 

- Oni nemaju doticaja sa nekim karbonskim vlaknima, procesurama injektiranja, i oni su zapravo došli kao radnici koji nisu dovoljno educirani i s takom radnom snagom vi morate uložiti u njih vremena da bi dobili pravu obnovu, rekao je član Uprave tvrtke Spegra Ante Borovina.

Većina radnika ne zna osnove hrvatskog jezika

Izuzmemo li one iz susjednih zemalja, najviše stranaca dolazi iz Nepala, Indije i s Filipina.

A radna mjesta najčešće pronalaze u graditeljstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

No koji god posao radili, svi nailaze na zajednički problem.

- Ne znamo brojeve, rekao je Fahil iz Indije.

I to je realnost. Većina ih ne zna ni osnove hrvatskog jezika. 

Stoga oni koji ostaju na dulje staze, uz vaučer Zavoda za zapošljavanje, mogu na osnovni tečaj hrvatskog jezika u trajanju od 70 sati.

- Trenutačno imamo u ponudi četiri programa. Dakle, program za radnike zaposlene u sektoru turizma, ugositeljstva, prerađivačke, prehrmabene i građevinarstva, pojasnila je Ivana Drobac Kern, voditeljica Odjela za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje.

I tako dvaput tjedno, na inicijativu Centra za kulturu u Jastrebarskom, a u dogovoru s poslodavcima.

- Prvo su nam se obratili sa željom da obradimo ono što je vezano uz njihov posao, jer uslijed nepoznvanja jezika dolazi do otežanog radnog procesa i do nesporazuma, rekao je Fran Grancarić, v.d. ravnatelja Centra za kulturu Jastrebarsko.

Sve je to na svojoj koži osjetila i Poonam koja dvije godine radi u lokalnoj pizzeriji.

- U početku je bilo teško, ali sad mi je, lakše, mogu primiti narudžbu, kazala je.

Tržište je primilo strane radnike, a hoće li ih društvo prihvatiti, ovisi o poznavanju osnova hrvatskog jezika. 

Radoš: Naše gospodarstvo rast će tri posto, domaćih radnika nema

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, rekao je za središnji Dnevnik kako su trendovi zapošljavanja stranih radnika isti i kao prije dvije godine.

- Trendovi su isti kao zadnje dvije godine. Domaće radne snage nema dovoljno. Ove je godine izdano nešto više od 206 tisuća dozvola za strane radnike, rekao je.

- Sektori gospodarstva koji su usmjereni na domaće tržište, poput turizma, građevinarstva ili trgovine, imaju potrebu za radnom snagom, dok one industrije koje su orijentirani na izvoz imaju problem s viškom zaposlenih, kazao je.

- Naše gospodarstvo rast će preko tri posto u iduće dvije godine, što znači da će nama trebati strani radnici. Domaćih radnika nema i taj trend će se u budućnosti nastaviti, dodao je.

Istaknuo je i kako sve veći broj stranih radnika želi ostati u Hrvatskoj.

- Oni radnici koji su 2020-ih dobili dozvolu za rad, njih 70 tisuća, tražilo je dozvolu za produljenje. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da je 80 posto radnika jako zadovoljno, kazao je.

- U odnosu na 2023., više od 40 posto radnika ostaje u Hrvatskoj, nastavio je.

- Turizam i neki segmenti prerađivačke industrije najzainteresiraniji su za edukaciju radnika i njihovu integraciju. Moramo znati što nam treba, jasno definirati strategiju i imati jasnu i ciljanu imigracijsku politiku, zaključio je.