Slabiji prinosi kukuruza, zbog visokih temperatura siliranje počelo ranije

Brojne poljoprivredne kulture ove godine žanju se ili beru ranije nego inače. Tako je i s kukuruzom. Siliranje te glavne stočne hrane počelo je i tri tjedna ranije nego što je uobičajeno. Zbog dugotrajnih visokih temperatura prinosi će ponegdje biti manji, a mnogi zbog nastavka velikih vrućina ubrzano beru urod.

Sunce nemilice prži pa je siliranje postalo utrka s vremenom; na poljima pokraj Bjelovara ovaj moćni kombajn s pratećim kamionima ubrzano ubire urod.

- Danas je tu silo-kombajn s 12 redova , nas je sedam, osam tu, samo da to što prije napravimo, kaže Zoran Piskač, vlasnik OPG-a, Prgomelje.

Kukuruz je u Hrvatskoj poljoprivredna kultura broj jedan, uzgaja ga gotovo 68 tisuća korisnika potpora.

- Moramo biti jako brzi i efikasni jer svakim danom kukuruz se suši. Jednostavno kad je previše suhe tvari, gubimo na kvaliteti i dolazi nam do kvarenja u silosu, kaže Andrija Makar, tehnolog ratarske proizvodnje "Bilodar", Gudovac.

Dugotrajne visoke temperature prekinule su vegetaciju pa je došlo do prisilne zriobe i svako odgađanje donosi štetu.

- Svakim danom mi gubimo i na kvaliteti i na prinosu, ali u proljeće koliko smo se nadali,  mislili smo da će to puno bolje izgledati. Prinosi će biti nekakvih 10, 15 na nekim parcelama, ako budemo kasnili, čak i 20 posto. To je otprilike nekih 50 do 55 tona po hektaru, kaže Andrija Makar, tehnolog ratarske proizvodnje "Bilodar", Gudovac.

Neka polja kukuruza, nažalost, žute se kao da je stigla jesen, a sve lošije izgleda i kukuruz u klipu pa mnogi već ovih dana, u strahu od velikih vrućina, kreću u berbu.

- Silaža se možda izvuče u nekakvih 10 do 20 % minusa, ali ova merkantila, sad najavljuju još desetak dana plus 35 stupnjeva, i bilo je problema i u oplodnji i postrno je katastrofa, sve od suncokreta, kukuruza, soje, sve će bit smanjeni prinosi, kaže Zoran Piskač, vlasnik OPG-a, Prgomelje.

Završili li što više kukuruza na domaćim farmama, bit će to pun pogodak jer tako proizvodimo meso i mlijeko kojih nam nedostaje. No, nažalost, velik dio završit će u izvozu kao sirovina pa ćemo ga ponovno uvoziti, ali kao strane pršute, salame i sireve.