Slavonija na vinskoj karti; sinergija graševine i crnih sorti

Kako uz graševinu - bijelu sortu - potaknuti veću proizvodnju, ali i brendiranje crnih sorti na vinorodnoj karti slavonsko podunavskog bazena? Odgovor na to pitanje dali su enolozi - od Istre do Iloka - na Masterclassu krovne Udruge kontinentalnih proizvođača vina Graševina Croatica u Kutjevu. 

Najbolje vinske kapljice hrvatskog vinorodnog kontinenta

Degustirali su i ocjenjivali najbolja vina - od crnih pinota i frankovki, do pjenušavih, mirnih vina autohtonih, ali i svjetskih sorti. Sve odreda - u slavonskim vinogorjima - daju izvrsne rezultate.

Kako uz bijelu perjanicu slavonskih vinogorja, graševinu, potaknuti veću proizvodnju, ali i brendiranje crnih sorata koje imaju svoje mjesto i potencijal na vinorodnoj karti slavonsko podunavskog bazena?

Odgovore su ponudili vinari i vinski stručnjaci - i to od Istre do Iloka okupljeni na trodnevnom Masterclassu krovne udruge kontinentalnih proizvođača vina "Graševina Croatica" u Kutjevu. Degustiralo se i ocjenjivalo najbolje od najboljeg u čaši - od crnih pinota i frankovki do pjenušavih i mirnih vina autohtonih, ali i svjetskih sorti koje u ovoj vinorodnoj regiji daju izvrsne rezultate.

Na radionici u Kutjevu - s puno pažnje kušaju se najbolje vinske kapljice hrvatskog vinorodnog kontinenta koje polako, ali sigurno krče svoj put na svjetskoj vinskoj karti.

Graševine, traminci, sauvignon - svi ovisno o godištu berbe, nose prepoznatljivost vinogorja, ali i odlike sve izazovnijih vinorodnih sezona.

- Mislim da su sama vina pokazala kako je presudan trenutak branja, odolijevanje klimatskim promjenama, koje nam dobrano pušu za vrat. Itekako Slavonija može dati izvrsna crvena vina, ali u bijelima smo to pokazali, rekao je vinski stručnjak i sommelier Darko Lugarić iz Istre. 

Cilj je stvoriti nove brendove

Uz ona mirna, degustiralo se i sve popularnija pjenušava vina slavonsko podunavske regije, koja svoju originalnost traže u graševini kao bazi, ali i sauvignonu, crnom pinotu.

Naravno, proizvodnja je to klasičnom metodom, rezultati vrhunski pa im popularnost snažno raste.

- S pjenušcima također, pokazujemo iznimni kvalitetu, iako taj proizvod kao pjenušavo vino nije bio onaj za kojeg su konzumenti prije znali, znači uz pravilan pristup, uz rad na kakvoći, poznavanju svoga vinograda, možemo biti, ako tako pristupimo, sigurni da ćemo imati svjetlu budućnost, dodao je Lugarić.

Imao je ovaj trodnevni Masterclass zadaću kroz razmjenu iskustava predstaviti i potencijal onih sortnih vina kojima naši proizvođači žele odgovoriti novim trendovima tržišta.

Cilj je stvoriti nove brendove pogotovu na karti crvenih kontinentalnih vina. Jedan od njih svakako je pomalo zaboravljena frankovka.

- Mislim da smo to ovdje jako dobro pokazali, to je frankovka koja ima još uvijek lepršavost, svježinu, iako je berba 2020. I mislim da se jako dobro može sljubiti s raznom hranom, a može i dobro zadovoljiti tržište u potrebama crnih vina, naglasila je enologinja PP Orahovica Zrinka Vinković Ergović.

Ne samo nepravedno zapostavljena frankovka, već i kontinentalni merlot, cabernet sauvignon, crni pinot - mogu u gotovo svim kategorijama, od suhih do predikata, dati u čaši posebnu aromatsku prepoznatljivost. Baš onu koja se traži i cijeni.

- Kod nas su sigurno poznatija crna vina s obale, ali neopravdano i mislim da su s obzirom na klimatske promijene i sve ovo što se događa, da mi možemo sigurno ponuditi jako dobra crna vina, ne samo u frankovkama, već i ostalim sortama koja pariraju vinima s obale, ali i francuskim crnim vinima, kazala je Vinković Ergović. 

Vinari upozoravaju na potrebu strožih kontrola 

Baš je crni pinot jedan od takvih svjetskih vinskih favorita koji baš ovdje na ovim vjetrovitim, osunčanim padinama Kutjevačkog vinogorja od 19. stoljeća polako gradi sasvim posebnu priču. Ovaj teroar, ali i način proizvodnje daje mu osebujnost, prepoznatljivost i vrhunski kakvoću.

- Mi vinari ga vraćamo više, nego druge crvene sorte na tržište i pinot crni je sorta koja je na neki način uz graševinu, ona sorta koju promoviramo, od crvenih sorti, od bijelih naravno graševinu, tako da se povećava i broj vinara koji prihvaćaju tu sortu, istaknuo je Vlado Krauthaker, Kutjevo.

Vide ga u budućnosti kao zaštitni znak crvenih vina Kutjevačkog vinogorja jer se ovdje udomaćio više nego druge crne sorte.

- Smatram crni pinot kraljem crnih vina, jedan je od najzahtjevnijih, ali i najboljih crnih vina, mislim da su ovi položaji idealni baš za crni pinot. Radimo ga u više kategorija, ovisno o tome kakva je godina, tako ga izdvajamo, ovdje sad imamo u prometu 2009. godinu, a degustiramo 2003. izbornu berbu, poručio je Ivo Enjingi, Hrnjevac.

- Mi kao vinogorje u Slavoniji unutar naše udruge, zaštićujemo pinot crni kao brend, a neka druga vinogorja zaštićuju nešto drugo- Feričanci frankovku, Baranja merlot i Cabernet sauvignon, rekao je Krauthaker.

Osjetljiv je i nimalo lagan za uzgoj, no u čaši daje nezaboravnu raskoš i to u najširoj lepezi. Baš zato vinari iznova upozoravaju na potrebu strožih kontrola jer ima na tržištu, osobito u turističkoj sezoni, patvorine i jeftina uvozna, lažno deklarirana kao hrvatska vina, stvaraju golem problem.

- I tu moraju od Hrvatske turističke zajednice, HGK, resornih ministarstava odraditi način kako ćemo komunicirati našu kvalitetu, kako da to bude naglašeno u našoj turističkoj ponudi i da se napravi jasna distinkcija od onog što nije hrvatsko, što će se pojaviti, a mi to ne možemo spriječiti, ali da ne bude varanja prvo naših potrošača, koji žele piti hrvatsko, a tako i stranih, naglasio je direktor "Graševina Croatica" Tomislav Panenić.

Iako su prevare pa tako i vinske sve češće naša svakodnevica - vinari se ne predaju. Međusobno se organiziraju i udružuju, a na tržištu se predstavljaju zajedničkim snagama, regionalno prepoznatljivi.

Tako lakše opstaju na domaćoj, a sve više i izbirljivoj inozemnoj vinskoj sceni.