Šošić: Bankarski sustav eurozone je čvrst i stabilan

Neizvjesnosti na svjetskom financijskom tržištu mnoge su podsjetile na početak gospodarske krize, no zasad smo daleko od takva scenarija. Dokazuju to i kamatne stope koje su u Hrvatskoj i dalje vrlo stabilne, s blagim trendom rasta.

U Dnevniku HTV-a gostovao je glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić.

Upitan da komentira pad dionica nekih europskih banaka, rekao je da je očito da su "ulagači nervozni nakon brze propasti nekolicine banaka".

- Međutim, bankarski sustav Eurozone je čvrst i stabilan. Pokazatelji kapitala, likvidnosti, praktički su na iznimno visokim razinama. Banke imaju puno kapitala, puno sredstava. Njihovo poslovanje će se popraviti. Banke neće biti rizičnije ove godine. Upravo suprotno. Zbog rasta kamatnih stopa koji se brže prelijeva na kredite nego na depozite, banke će više zarađivati. Ne smijemo zaboraviti ni regulativu. Za razliku od SAD-a gdje je samo nekolicina banaka sistemski važna, podložna strogoj regulativi, U EU-u je taj krug puno širi. U Hrvatskoj imamo 7 sistemskih banaka, gotovo koliko i SAD, naglasio je. 

Objasnio je kako može preko noći doći do potpunog sloma velikih financijskih institucija poput Credit Swiss i Silicon Valley Bank.

- Te dvije banke su dva potpuno različita slučaja, ali imaju jednu poveznicu. To je jako veliki udio neosiguranih depozita. Deponenti koji imaju velike iznose i prate svaku vijest, bili su spremni prenijeti svoje depozite u drugu banku preko noći, kazao je. 

- Kod nas je oko 60 posto depozita osigurano. To je dijametralno suprotna situacija od ove dvije banke. I u euro području situacija nije bitno drugačija, kazao je. 

Složio se da su veliku ulogu odigrale društvene mreže jer se "informacije brzo šire". 

Inflacija

- Nemamo još uvijek informacije da bi se dogodilo odstupanje od projekcija. Naša projekcija za inflaciju je 7 posto. Upravo smo je prije nekoliko dana revidirali. Dapače, nešto smo čak i spustili obzirom na lanjsku projekciju koja je iznosila 7,5 posto. Međutim, velik dio tog smanjenja je zbog pada cijena energenata. Osim energenata i hrane, druge cijene su prilično tvrdokorne. Tu postoje rizici. I dalje možemo očekivati pritiske u tom segmentu. Temeljne inflacije. To je ona tvrdokorna inflacija koja ne ovisi toliko o energentima. S druge strane, imamo već duže vrijeme pad tih cijena energenata i sirovina. One su se smanjile ispod onih razina prije napada na Ukrajinu, tako da bi to moglo ipak pridonijeti smanjivanju inflacijskog pritiska, rekao je.

- Europska središnja banka u ožujku je imala zadnje podizanje kamata, za pola postotnog boda. ukupno 3,5 posto. I tu su prestale najave za buduće promjene kamatnih stopa. Ono što je komunicirano je nekakva reakcijska funkcija središnje banke. Varijable, čimbenici koji će se gledati. To su gospodarski i financijski čimbenici. Hoće li nestabilnosti u financijskom sustavu eventualno dovesti do zaoštravanja uvjeta financiranja, kako će se tržište rada dalje ponašati, hoće li nezaposlenost biti niska, hoće li ojačati pritisci na tržište rada? Druga skupina čimbenika je sama inflacija. Hoće li se pad cijena energenata preliti na ovu temeljnu inflaciju ili će ona i dalje ostati povišena. I treće je transmisija monetarne politike. Nismo nikad imali ovako brz i snažan ciklus zatezanja monetarne politike. U ovako specifičnim okolnostima ne možemo sa sigurnosti znati kako on djeluje na inflaciju i gospodarstvo. Tako da je važno gledati svaki mjesec što se događa, rekao je.

- Projekcije su revidirane, Europska središnja banka je digla projekciju rasta, kao malo i HNB. No to je sve bilo prije ovih nestabilnosti. Tek trebamo vidjeti kako će se nestabilnosti dalje razvijati na financijskim tržištima. To je jedan rizik da rast bude niži. Međutim imamo i neke pozitivne rizike. Rast plaća u veljači se ubrzao pa možda bude i osobna potrošnja bude bolja. Ne bih još upozoravao da bi rast mogao biti niži od ovih očekivanja, rekao je.