Stručnjaci: Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe

Geopolitičke okolnosti, makroekonomska kretanja i klimatske promjene sve više utječu i na prehrambenu sigurnost država. Na dostupnost hrane utječu i carinska ograničenja te trgovinski sporazumi - mnogo čimbenika zbog kojih je potrebna prilagodba novim okolnostima.

Isto vrijedi i za Hrvatsku koja bi, smatraju stručnjaci, naglasak s proizvodnje sirovina trebala prebaciti na prerađevine i proizvode dodane vrijednosti.

Pšenice, kukuruza i soje Hrvatska ima i za izvoz, no kada je riječ o mesu, voću i povrću, velik dio domaćih potreba mora se pokriti uvozom.

- Visoku razinu samodostatnosti iznad 100 posto imamo u ratarskim kulturama - to su uljarice i žitarice, imamo 70 posto pitanje mesa peradi, preko 90 posto pitanje sektora jaja, međutim određene kategorije mesa i mlijeka je samodostatnost oko 50 posto, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

U Poljoprivrednoj komori ističu da je teško povećati vlastitu proizvodnju svinjetine kad je na europskom tržištu ima u prekomjernim količinama.

- Kina i neke druge zemlje su prestale kupovati od Europske unije i onda u tom trenutku imate u Europskoj uniji izuzetan višak svinjetine prije svega i onda se to s izuzetno niskim cijenama plasira prema Republici Hrvatskoj i zbog toga su naši proizvođači u nepovoljnijem položaju, ispričao je Mladen Jakopović, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Europa osigurava prehrambenu sigurnost Hrvatske

No, realnost je sljedeća - Europa je ta koja u ovom trenutku osigurava prehrambenu sigurnost Hrvatske.

- Dok god smo dio zajedničkog europskog tržišta i dok Europa još ima veliku proizvodnju hrane i osigurava najveći dio svoje samodostatnosti, nismo ugroženi, ali imamo problem da u bilo kakvim većim poremećajima bi naravno došlo do toga da mi svoje vlastite hrane zapravo ne proizvodimo dovoljno za svoje vlastite potrebe, objasnila je Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.

Potrebne su investicije - u tvornicu za preradu, klaonice i skladišta. Proizvodi veće dodane vrijednosti su rijetkost, ali postoje.

- Dobri primjeri su maslinarska proizvodnja koja je uspjela postići svjetsku kvalitetu i može prodati po bilo kojoj cijeni bilo koje količine na globalnom tržištu, ali i na turističkom tržištu. Slično je i s proizvodnjom vina koja je uspjela postići visoku kvalitetu uz prihvatljive cijene i može prodati sve što proizvede, naveo je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Proizvodi dodane vrijednosti donose i veću zaradu, a veće zarada i otpornost poljoprivrednicima jer ovisnost o potporama tada postaje sve manja.