Hrvatski Crveni Križ: Ne bacajte hranu, ako imate višak donirajte u banku

U Hrvatskoj se godišnje baci oko 286 tisuća tona hrane. Prosječno 71 kg po stanovniku. Banke hrane funkcioniraju kao centri za prikupljanje i podjelu viška potrebitima. U Hrvatskoj ih je devet, a uskoro će ih biti još. O funkcioniranju banaka hrane i dobrobiti koju donose - raspravljalo se na okruglom stolu koji je organizirao Hrvatski Crveni križ.

U prosincu ćemo tradicionalno kupovati više namirnica nego inače. Mnogi i - previše. Velik dio blagdanske hrane završit će u smeću.

- Ima puno obitelji koji će u prosincu imati pune trpeze međutim sjetimo se svih onih koji to nemaju. Ovo je poziv za pomoć upravo onima najugroženijima; kada kupujete i kada kuhate nemojte ogromne količine hrane koje ćete baciti, izdvojite za nekog drugog, to će biti velika radost, poručila je Marina Pinjagić Telak iz Hrvatskog Crvenog križa.

A izdvojiti možete tako da proizvod stavite u košaru koja se nalazi u gotovo svim trgovačkim centrima ili ga odnesete u jednu od devet Banaka hrane kojima upravlja Hrvatski Crveni križ.

- Mi očekujemo da ćemo u narednim mjesecima tijekom slijedeće godine uspostaviti još nekoliko Banaka hrane. Posebno ćemo se fokusirati na obalni dio Hrvatske zato jer ovih devet banaka su zapravo na kontinentu Hrvatske, objasnio je Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

U akciju su se uključili i veliki proizvođači hrane koji razvijaju interne sustave doniranja hrane čime pomažu potrebitima, ali i uvelike smanjuju otpad.

- Nastojimo da oni proizvodi koji se ne prodaju dovoljno prije isteka roka da se doniraju primateljima donacija i da na vrijeme, prije isteka tog roka, stignu do krajnjih korisnika. Na taj način mi smo u samo godinu dana smanjili otpad od hrane za otprilke 60 posto, rekla je Helena Radić Bosanac iz Nestlea.

U akciju se uključio i Hrvatski kuharski savez koji poziva sve šefove restorana da promišljeno sastavljaju jelovnike, a goste da naručuju samo onoliko koliko doista namjeravaju pojesti.

- Jedan veliki problem su gosti koji doslovce zato što se žele pokazati da stolovi moraju biti puni, a u biti na kraju se to ne pojede. Tu imamo veliki problem. Moraš slušati gosta jer svi živimo od toga, ali svi smo svjesni da to nema smisla, smatra Erich Glavica iz Hrvatskog kuharskog saveza.

I za kraj - prema podacima iz 2024. otprilike petina stanovništva u Hrvatskoj živi blizu granice siromaštva.