Blagdan je Sveta tri kralja; održana misa u zagrebačkoj katedrali

Blagdan Sveta tri kralja, Bogojavljenje ili Vodokršće jedan je od najstarijih katoličkih blagdana, a prema događajima opisanim u Evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca s istoka, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došla u Betlehem pokloniti se novorođenom Isusu.

Svetkovina Bogojavljenja ili Sveta tri kralja obilježena je u utorak u zagrebačkoj katedrali euharistijskim slavljem koje je predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, pozvavši vjernike da poput mudraca traže svoju zvijezdu i prate je da ih dovede do Isusa.

Kutlešina poruka

Metropolit i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Kutleša rekao je kako mudraci nisu znali sve odgovore, nije im sve odmah bilo jasno, ali imali su dovoljno svjetla za polazak i nisu ga zanemarili, a slično je i s nama koje u ovom vremenu zbunjuje tama ratova, moralne nesigurnosti i duhovnog umora.

- Nismo ostavljeni bez svjetla, Bog se neprestano javlja, objavljuje nam se u svojoj riječi, sakramentima, u svojoj crkvi, preko ljudi koje susrećemo, poziva nas da se pokrenemo iz duhovne lijenosti i komfora i krenemo u susret Kristu, dodao je, napomenuvši kako nas putovanja mudraca mogu nečemu naučiti, otkriti mudrost u društvu koje je "puno izvanjskog blještavila, ali oskudijeva u istinskom svjetlu, puno je informacija, ali s malo mudrosti, bogato bukom, a siromašno istinskom divljenjem.

- Mudraci nas uče da prava mudrost nije u znanju, utjecaju ili uspjehu, nego spremnosti da ostavimo sigurnost, prijeđemo put traženja i ponizna srca padnemo na koljena pred Bogom koji nam je došao u susret, ustvrdio je.

Kutleša je rekao kako je u današnjem društvu koje slavi ljudsku inteligenciju i samodostatnost istina koja nas uči Bogojavljenje izazovna i gotovo skandalozna, a današnja svetkovina podsjeća da se najdublja istina našeg života ne skriva u našim sposobnostima ni samodostatnosti, nego u tome da nas je Bog prvi potražio, zavolio i prepoznao.

Po njegovim riječima, Bog se poslužio zvijezdom da mudracima pokaže Isusa Krista, a možda će za nekoga taj znak biti susret s osobom koja ga svojom vjerom zbunjuje i privlači, za nekoga drugog riječ iz pisma koje ga pogodi u srce, možda će to za nekoga biti rana, kriza, bolest koja može razbiti lažnu sigurnost ili liturgija koja preobražava svojom ljepotom.

- Naš mentalitet potrošačke religioznosti slijedi logiku koristi, ona glasi ići ću za Bogom ako se isplati, ako mi sredi život, brak, posao, ako budem miran i sretan. Tko tako traži, ne traži živog Boga, nego religiozni servis za osobnu udobnost, mudraci su vjerojatno imali više problema kada su krenuli na put, ali su našli Krista i to je bilo vrijedno svake žrtve, poručio je Kutleša.

Smatra da je opasnost za vjernike da se pretvore "u one koji sve znaju, a ništa ne čine kako bi se približili Bogu", dok se mudraci ne daju zaustaviti ravnodušnošću religijskih stručnjaka, oni nastavljaju dalje sami i bez ljudske podrške, te da i danas postoje oni koji žele Krista ukloniti iz javnog prostora, savjesti, moralnog života jer "smeta, traži obraćenje, škaklje naše savjesti", a to su Herodi ovog svijeta.

Postoje i oni religiozni koji sve znaju, sudjeluju, komentiraju, ali ne prelaze onih nekoliko kilometara osobne žrtve i obraćenja, a i mudraci, ljudi koji slijede svjetlo, nadilaze poteškoće, ravnodušnosti drugih, vlastita razočaranja i padaju ničice pred Kristom dopuštajući da ih oni učini novim ljudima.

- Ako se u čijoj duši pojavi prva iskra želje za Bogom, potrebno ju je čuvati kao najveće blago i slijediti je kao što su mudraci slijedili zvijezdu jer ne vodi samo do Betlehema nego i do Isusova rođenja u duši, napomenuo je Kutleša u propovijedi.

Na misi, izravno prenošenoj na HTV-u, pjevali su Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem maestra Miroslava Martinjaka, uz orguljašku pratnju Nevena Kraljića.

Vjernici se okupili u zajedništvu i molitvi

Vjernici su se okupili u zajedništvu i molitvi, neki prvi put u Katedrali nakon obnove.

- Tri kralja su nam kao završetak ovog božićnog vremena, jako smo sretni da ćemo to proslaviti u katedrali, kraj našeg Stepinca.

- Znači potvrdu Božića, potvrdu da je Krist Kralj, da je on uistinu naš spasitelj.

U splitskoj prvostolnici svetog Dujma euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup monsinjor Zdenko Križić. Istaknuo je da je Bogojavljenje dan kada se Bog sa svojim svjetlom objavio svim narodima.

- Bog od nas ne traži ni zlato ni tamjan, nego naše srce. Najljepši dar koji možemo ponijeti danas je naša vjera koja traži, naša nada koja ne odustaje, naša ljubav koja se daruje, rekao je mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup.

I u Osijeku svečano. Slavonsko tamburaško društvo "Pajo Kolarić" izvelo je pjevanu misu "Djetešce nam se rodilo".

- Želimo prikazati ako je Bog univerzalan, da svaki narod ima nešto što je vlastitost njegove kulture, a ovdje u Slavoniji nešto što je vlastito upravo je tamburaška glazba, rekao je vlč. Ivan Benaković, Župa Preslavna Imena Marijina, Osijek.

Pjevalo se i u Dubrovniku, točnije u crkvi Domino ili Svi sveti. I to pjesma "U sve vrijeme godišta" u njezinu izvornom obliku, iz doba Dubrovačke Republike.

- Sviramo je isključivo na koncertima jer ovdje nema polnoćke, samo jutarnje mise, a ona je vrlo zahtjevna i tamburaši amateri ne mogu je iz prve svirati, rekao je Krešimir Magdić, umjetnički voditelj tamburaškog orkestra Domino.

Koliko god stari napjevi bili, vjernicima je najvažnije da ne padnu u zaborav.

Sveta tri kralja označavaju svršetak božićnoga vremena

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Sveta tri kralja označavaju svršetak božićnoga vremena.

Za mudrace u evanđelju stoji grčka riječ "magoi" koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci, zvjezdočitači, magičari itd., a najvjerojatnije potječe iz Perzije. 

To su ljudi koji su umjeli odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti i vidjeti znakove u prirodi. 

Tražili su istinu o sebi i svemiru te su krenuli na put i izdaleka došli u Betlehem.

U kršćanskoj tradiciji stvaranju današnje slike o "tri kralja" pridonijeli su teolozi iz trećega stoljeća Origen i Tertulijan. 

Origenu se pripisuje da je protumačio tri dara simbolično: zlato upućuje na Isusovo kraljevsko dostojanstvo, tamjan na njegovo božanstvo, a smirna na njegovu smrt. 

Tertulijan je mudrace pretvorio u kraljeve pozivajući se na biblijske tekstove proroka Izajije i Psalme.

U srednjem vijeku jedan je talijanski umjetnik izrađivao mozaik triju kraljeva i iznad svake od figura stavio ime: Gašpar, Melkior i Baltazar. 

Po tom slikaru Gašpar znači čovjek iz područja Kaspijskog mora, Melkior znači kralj svjetla, a Baltazar znači "gospodar čuva kralja".

Predstavnici tada poznatog svijeta - Azije, Afrike i Europe

Nije poznato tko je tri kralja vidio kao predstavnike triju kontinenata: Azije, Afrike i Europe. 

Zato se na slikama jedan od trojice kraljeva prikazuje kao crnac, što se obično interpretira porukom da se sve zemlje te cijeli svijet trebaju pokloniti Isusu kao Kristu.

Tri kralja od srednjega vijeka uglavnom se prikazuju tako da je jedan od njih starac, drugi je sredovječni muškarac, a treći mladić, što je, kako se smatra, motiv kojim se htjelo istaknuti da svi ljudi, od djece pa do staraca, trebaju u Isusu prepoznati svoga Gospodina i Boga.

Prema Matejevu evanđelju, mudraci su prateći betlehemsku zvijezdu došli s istoka kako bi se poklonili Kristu. 

U Jeruzalemu ih je primio kralj Herod, koji ih je želio prevariti s nakanom da mu kažu mjesto gdje se Isus rodio kako bi ga mogao ubiti.

Kad su pronašli Isusa, Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast - smirnu kao čovjeku. 

Zatim im Bog zapovjedi da se ne vraćaju Herodu, stoga se oni drugim putom vratiše u svoju zemlju.

Tri kralja predstavnici su poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio rođenje Spasitelja Gospodina. 

Prema tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u Milano, a zatim u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze.

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.

Bogojavljenje, blagoslov vode i "križec"

Bogojavljenje je pak kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista.

Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća.

Potkraj 4. stoljeća na istoku se sa zapada uvodi blagdan Božića pa Bogojavljenje gubi značenje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje i skroviti život do krštenja, ali ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca.

Nakon Drugoga vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo, pa se blagdan zove i Vodokršće.

Isusovo krštenje i čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus na početku svoga javnog djelovanja objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, posredno navješćuje i ustanovljenje euharistije.

Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja pa se njome blagoslivljaju kuće i obitelji.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj raširen je bio "križec", tako se nazivao blagoslov kuće. 

Za tu bi priliku cijela obitelj bila na okupu, a kuća dobro očišćena kako bi spremno dočekali svećenika. 

Nakon što bi svećenik blagoslovio kuću i sve ukućane, redovito bi bio počašćen jelom i pićem te darivan.