Starogradskom polju na Hvaru polako se vraća stari sjaj

Starogradsko polje još od vremena starih Grka hranilo je Hvarane, sad je - nažalost - većinom zapušteno. Radi li se što na njegovoj obnovi?

Splitska ekipa Plodova zemlje obišla je starogradsko polje koje je još od vremena starih Grka hranilo otok, a sad je - nažalost - većinom zapušteno. Hvarani - bar oni koji se intenzivnije bave poljoprivredom - obrađuju samo 40-ak posto plodnog polja.

Toma Makjanić živi u Dolu, tik uz rub starogradskoga polja. Po struci je doktor veterine, smatra se Splićaninom, gradsko je dijete. Prije sedam godina okrenuo se polju svojih predaka i danas je - čovjek s otoka. U početku, Toma je imao dvjestotinjak maslina. Zemlju je kupovao, uzimao je u zakup. Danas ima oko 2000 stabala, ne prestaje sa sadnjom.

- Ove mjere koje su išle preko agencije za upravljanje poljem i Ministarstva su nam super došle. Prilikom kupovanja određenih zemalja iskoristili smo njihove poticaje, ta sredstva da očistimo zemlju i platimo mehenizaciju, kaže Toma.

Malo dalje, obitelj Ivo Krželj ore svoj dio polja. I oni su dobili poticaje. Poticaje su dobili, kaže - jer su u agaru i novcem su kupili motokultivator, što im je olakšalo posao.

Odvjetnik u lavandi

Umirovljeni pomorac Ivo uskoro će saditi krumpir, grah, luk i češnjak, a odvjetnik Zvonimir Franetović svaki slobodni trenutak provodi među svojim lavandama. Iako je naslijedio komadić polja, parcelu je kupio je od susjeda koji su se odselili s otoka.

- Taman u to doba je izašao natječaj agencije za upravljanje starogradskim poljem baš za uređenje zapuštenih parcela i evo tim sredstvima sam platio čovjeka i stroj koji je ovu zemlju preorao i bagerom prekopao, kaže Zvonimir.

Dvije trećine za sadni materijal

Podjednako sudjelovanje županije, grada i vlasnika zemljišta u nabavi sadnog materijala jedan je od čak tri vrste poticaja za revitalizaciju starog polja u posljednjih pet godina. Također, Ministarstvo kulture treću godinu raspisuje i natječaj za čišćenje i obnovu zapuštenih parcela, a dio troškova snose Stari Grad, Jelsa i Agencija za upravljanje starogradskim poljem.

- Samim time što su zemljišta na području kulturnog dobra, ljudima su otežani uvjeti rada stoga je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Ministarstvom kulture i medija 2022. raspisalo javni poziv kojim se financirala nabavka mehanizacije alata prostorno planske dokumentacije te priprema i obnova zemljišta, kaže Marijanda Vranković iz Odjela za financiranje, Stari Grad.

Novi javni poziv i ove godine

Najviši iznos poticaja te vrste po korisniku bio je 6600 eura, a javni poziv na otoku očekuju i u ovoj godini.

- Što se tiče poticaja za obnovu i čišćenje zapuštenih parcela svake godine vlada veliki interes. Sva sredstva jednostavno se podijele ako ne u jednom, onda u dva kruga. Možemo reći da u prosjeku očistimo neplodnog zapuštenog zemljišta otprilike 5 ha, dodaje ravnatelj Javne ustanove Agencije za upravljanje Starogradskim poljem Vinko Tarabušković.

Polje u strateškom planu navodnjavanja Hrvatskih polja

Od prošlog ljeta polje je uvršteno u strateški plan navodnjavanja Hrvatskih voda, što je s obzirom na sve veće suše i nedostatne količine iz gradskog vodovoda iznimno važno. S istraživanjem podzemlja počet će se kroz iduća dva mjeseca.

- Da se detektira gdje se nalaze dolomitne stijene, jer ako su dolomitne stijene prisutne u podnožju - pretpostavlja se da postoje džepovi sa ležištima vode i ta bi voda išla bi onda u navodnjavanje, dodaje Tarabušković.

Svaki poticaj vrijedi za polje koje je od 2018. zaštićeno Konzervatorskom podlogom. Temeljnim dokumentom za upravljanje i postupanje 2500 godina starim poljem koje je i danas premreženo ostacima grčkog katastra i antičkim suhozidima.

Maslina, loza i pšenica

Sadili su stari Grci, a iza njih i Rimljani, sveto trojstvo. Maslinu, lozu i pšenicu. Rasle su ondje i grahorice - osnove antičke prehrane. Ostaci gospodarsko ladanjskih vila starih Rimljana svjedoče o ondašnjem životu, različitom, a opet tako sličnom današnjemu.

Živo je nekada bilo u i oko polja velikog gotovo 1400 hektara. Danas se umjesto nekada prevladavajuće loze sade uglavnom masline. Bile bi dobre i neke druge kulture. Prema mišljenju struke, ne i agrumi, jer su zimi česti jutarnji mrazevi.

- Kultura kao što su trešnja, višnja, bajam i orah. To bi trebalo forsirati jer to ima perspektivu Ovo je tolika površina da bi mogla hraniti otok Hvar, a može biti i za izvoz, tvrdi stručni savjetnik mr. Stanislav Štambuk.

Tragedija je, kaže Toma Makjanić, zapustiti trud starih koji su se s kamenom borili tisućljećima. Dopustiti da na njoj umjesto plemenitih, tradicionalnih kultura rastu drača, bor, kupina i čempresi.

Najveća privatna kolekcija sorti maslina

Strpljenje i rad ključni su u borbi za staro polje. Smisla i te kako ima, pokazuje Tomin primjer. Tome Makjanića. Imaju, dodaje - možda i najveću privatnu kolekciju sorti maslina na svijetu. Oko 300 sorti trenutno imamo od kojih radimo monosortna ulja i kupaže naravno ekstra djevičanskih maslinovih ulja.

Dominantna monokultura turizma doslovce je pojela ostale grane gospodarstva na Jadranu. U starogradskom polju uistinu, tko želi može probati i s poljoprivredom. Ako ne na naslijeđenoj zemlji, uvijek postoji mogućnost njezina plodouživanja ili zakupa. Načina za oživjeti bogomdano tlo je puno, a razloga je - i previše.