Sitna plava riba sve sitnija, ribari prilagodili izlov

Mjesečeva svjetlost posljednjih je dana bila jača od svjetla plivarica pa sitne plave ribe i po nekoliko dana nema u jatima, a onda ni u ribarnicama. Ako je i bilo ulova, uglavnom su ga ostvarili slovenski ribari. Od 107 aktivnih plivaričara, pet ih je riječkih.

Obitelj Uhač već pedeset godina živi od sitne plave ribe. Kristijanu Uhaču srdele i inćuni čine devedeset posto ulova, a ribari su u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Institutom za oceanografiju i ribarstvo sami ograničili izlov na sto tona mjesečno.

– Jedino u lipnju su neki brodovi došli do te kvote i morali stati prije. Treći i četvrti mjesec bili su slabiji ulovi zbog meteoroloških prilika, predatora i drugih razloga. Peti je lovostaj, a tek u lipnju i sada u srpnju se malo bolje lovi, kaže Kristijan Uhač.

Manje srdele u cijelom Mediteranu

Veličina srdele ovisi o dobu godine, a sada ih u kilogramu ima i do 50 komada.

– Primijetili smo dosta sitne mlađi, što je dobro jer znači da je obavljen mrijest. No, kad se pojavi mala riba, moramo se micati jer ona nema ekonomsku svrhu, objašnjava Uhač.

Morski biolozi potvrđuju da su jedinke srdele u cijelom Mediteranu u posljednjih deset godina manje za oko 2,5 centimetra.

– Još se ne zna je li to prilagodba ribolovnom pritisku, promjena staništa, izlov ili nešto treće, navodi dr. sc. Vanja Čikeš Keč iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Inćun voli toplije, srdela hladnije more

Inćunu odgovara toplije more, a srdela voli hladnije. Primijetili smo da se mrijest inćuna, koji se prije odvijao u srpnju, sada pomaknuo na kraj svibnja, dodaje Čikeš Keč.

- Ribari poštuju lovostaje i dodatno paze na lokacije izlova. Unutarnji kanali su zatvoreni za velike brodove. Na otvoreno more idemo jer se riba mrijesti u kanalima i na taj način je čuvamo. Te mjere daju rezultate, kaže Uhač.

Ekosustav se mijenja brže nego vrste

Na populaciju utječu onečišćenje, porast temperature mora i klimatske promjene.

– Mijenja se klima u zraku i moru, vrijeme i vjetrovi. Sve to utječe na ulov, dok Europa gleda samo krajnji rezultat, ističe Uhač.

Iako im dupini oštećuju mreže, ribarima su najveći problem tune, čiji se broj znatno povećao. – One pojedu 30-40 posto svoje težine dnevno i mrijeste se u Jadranu.

Čikeš Keč dodaje da se tunama upravlja na cijelom Mediteranu, no u Jadranu ih je sada jako puno, a hrane se istom plavom ribom kao i ribari.

Srdele – zdrave i pristupačne

– Losos jednako srdele. Ako nemate novaca za losos, koji je 40-45 eura, uzmite srdelu. Nutricionističke vrijednosti su jednake, a cijena puno niža, poručuje prodavačica Sonja Jurić.

Odabirom sitne plave ribe pomaže se i opstanku hrvatskog ribarstva.