Što će nam donijeti e-goriva?

16.04.2023.

13:27

Autor: Kornat Vilović/HRT/IMS

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Michele Tantussi / REUTERS

Svi novi automobili koji se prodaju i registriraju nakon 2035. u Europskoj uniji morat će biti s nultim emisijama CO2 - znači, bez pogona na dizelska ili benzinska goriva - no napravljena je iznimka za vozila koja će upotrebljavati sintetička, tzv. e-goriva. Kako će se to odraziti na vozače i uopće budućnost transporta pitanje je koje mnoge zanima.

Sintetička bi se goriva trebala upotrebljavati od 2035. No što to znači za građane? 


- Od tog trenutka se više neće moći kupiti auto koji nije ili na struju ili, ako već koristi benzin, onda će koristiti sintetička goriva. Što znači da će se ta tranzicija razvlačiti još deset, petnaest, dvadeset godina u potpunosti, kaže Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.


Za mnoge od nas vozilo nije luksuz, nego prijevozno sredstvo koje će si u budućnosti manji broj ljudi moći priuštiti.


- Bez obzira na vrstu goriva, radi li se o sintetičkim gorivima, vodiku ili električnim vozilima, vrlo je vjerojatno da će vozila za obične građane biti prilično skupa, da ne kažem nepriuštiva. Što znači da će se za koncept prijevoza u gradovima ljudi koristiti javnim prijevozom, električnim biciklima ili manjim električnim vozilima, kaže prof. Kristijan Rogić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.


S obzirom na to da će sintetička goriva biti dvostruko skuplja od trenutačnih, u organizaciji Greenpeace ne vjeruju u njihovu dugoročnu održivost.


- Trebat ćemo e-goriva, no najviše u zračnom prijevozu, gdje ne postoji alternativa. Kada je riječ o cestovnom prijevozu, to je rješenje potpuno neučinkovito jer zahtijeva previše električne energije za proizvodnju. Primjerice, električni će automobil prijeći pet puta dulji put za jednaku potrošnju električne energije, kaže glasnogovornik Greenpeacea Benjamin Stephan.

Je li nuklearna energija zelena?


Kada bi sva vozila u Europi prešla na električni ili vodikov pogon, i dalje ostaje pitanje kako isporučiti svu tu silnu energiju. Koplja u Europi i dalje se lome o tome je li nuklearna energija zelena energija.


- Ne stavljamo u isti koš obnovljivu i nuklearnu energiju, no kako bismo se potpuno dekarbonizirali i pritom poštovali naše klimatske ciljeve, mi moramo imati konkurentnu električnu energiju koja će podržavati našu industriju, kaže francuska ministrica energetike Agnes Pannier-Runacher.


Hrvatska se također pridružila cilju Unije da postane ugljično neutralna.


- Glasali smo tako jer želimo pridonijeti ostvarenju ovog najvažnijeg cilja. Istaknuo sam to, to je klimatski neutralna Europa, rekao je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.


Kinezi, pak, žele biti potpuno ugljično neutralni do 2060. i na tom putu gledaju vodik kao gorivo budućnosti.


- Energija vodika kao industrija u razvoju odigrat će veliku ulogu u cjelokupnom gospodarstvu i poticanju ekonomije, osobito u tehnološkim inovacijama te zaštiti okoliša, rekao je Liu Yuhang, direktor kineskog logističkog centra.


Prelazak na struju, vodik ili sintetička goriva donijet će još jednu promjenu - više ćemo se orijentirati na samovozeća vozila koja ćemo ubuduće dijeliti, a ne posjedovati. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!