Šeperić: Ljudima s prosječnim plaćama porezne izmjene neće donijeti previše

Što donosi paket konačnih izmjena šest poreznih zakona koje bi trebale stupiti na snagu od nove godine? Što se promijenilo u proteklih nekoliko tjedana? Kako će se porezne izmjene odraziti na sve koji žive od svog rada, a kako na iznajmljivače? 

Rogić Lugarić o porezu na nekretnine: Za jedan broj građana doista se ništa neće promijeniti

Jučer je u Hrvatskom saboru bila rasprava o poreznim izmjenama. Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić istaknula je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da je o porezu na nekretnine bilo nekoliko ključnih izmjena u odnosu na prvo čitanje.

- Dakle, prema sadašnjem prijedlogu oporezivat će se i sve nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, naravno u skladu sa svim zakonskim kriterijima, poručila je.

- Uvedeno je oslobođenje za domaćina, znači to je fizička osoba, dakle građanin koji pruža ugostiteljske usluge prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i domaćin, dakle svi oni domaćini, koji pružaju te usluge na adresi svog stanovanja, stalnog stanovanja, bit će također oslobođeni poreza na nekretnine. Također, promjena je i u raspodjeli prihoda od poreza na nekretnine, tako da će 80 posto prihoda pripadati lokalnim proračunima, a 20 posto županijskima, dodala je Rogić Lugarić.

U porezu na dohodak u odnosu na prvo čitanje također je bilo promjena tako da su smanjeni iznosi paušala. 

Kazala je kako je bilo promjena i u Zakonu o doprinosima, redefinirana je prijašnja olakšica za poslodavce. Rogić Lugarić naglasila je da su se konzultirali i s pripadnicima stručne javnosti.

- Tako da smo nastojali usvojiti sve one primjedbe, koje su nam se činile argumentirane i logične za poboljšanje zakonskih prijedloga, istaknula je.

Oporba je uputila i kritike i pohvale. Jedna od kritika je da se zapravo popustilo pritiscima izdavača.

- Pa ne bih sad upotrebljavala izraz "popustilo". Tome zapravo služi i zakonodavni postupak i mi tako na to gledamo. Dakle, zato i postoji prvo čitanje, postoji saborska rasprava, postoje konzultacije sa stručnom javnošću. Ne bih sad voljela upotrebljavati termin "popustila", nego bih, eto, rekla jednostavno da smo sagledali sve primjedbe, prijedloge, svu argumentaciju i da smo u skladu s time nastojali poboljšati ovaj zakonski prijedlog, poručila je.

Rogić Lugarić osvrnula se na dizanje prašine upravo oko poreza na nekretnine.

- U Republici Hrvatskoj postoji tradicionalno vlasništvo nad nekretninama i samim tim Republika Hrvatska dugo nije imala taj sveobuhvatni porez na nekretnine kakav postoji u velikom broju zapadnoeuropskih zemalja. Međutim, dobro ste primijetili, tu zapravo, pogotovo u ovom trenutku, nema razloga ni za kakav veliki strah i zabrinutost. Sadašnji porez zapravo je transformacija poreza na kuće za odmor. Velik broj građana i dosad je plaćao porez na kuće za odmor. Ovim prijedlogom zapravo se cilja samo na oporezivanje stambenih nekretnina, dakle viška stambenog prostora, pri čemu su izuzete od oporezivanja sve one nekretnine koje služe za dugoročni najam i za stalno stanovanje, kazala je Rogić Lugarić.

Dodala je da za jedan broj građana doista se ništa neće promijeniti.

Istaknula je da ne vidi razlog za zabrinutost i strah od tog poreza jer u ovom trenutku "to za jedan broj građana neće biti velika promjena". 

Stojić: Ministarstvo financija radi dobro kada predlaže inicijative za snažnije uključivanje građana u tržište kapitala

Jesu li te promjene nešto s čime poslodavci mogu biti zadovoljni? Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić naglasio je da "poslodavci pozdravljaju to što se radi tranzicija od smanjenja poreznog opterećenja na dohodak, a da se opterećuje više porez na dohodak od imovine".

- Iako je to daleko još od idealnog, mi smatramo da bi on trebao biti oporezovan kao i svaki drugi oblik ekonomske aktivnosti, idealno kao rad. Kad pogledate koji je porezni klin na rad, prosječni porezni klin je oko 42,5 posto. Mi smo tu i dalje iznad otprilike 12 članica Europske unije i to su nama mahom konkurentske zemlje na istoku Europe s kojima se natječemo za investicije i radna mjesta, naglasio je.

Rekao je kako je tranzicijski početni korak napravljen i sada treba vidjeti kakvi će biti učinci tog prvog koraka i gledati da se u budućnosti radi dodatna tranzicija.

- Upravo tako da se dodatno rasterećuje porez na dohodak, a da se postupno još više opterećuje porez na dohodak od imovine, pa i nekretnina. Kada pogledate, recimo, postojeći prijedlog u kontekstu onoga što imaju mnoge razvijene ekonomije, možemo pretpostaviti da će se Hrvatska, kako se bude razvijala u budućnosti, postajala snažnija ekonomija, da će i elektoratu biti više u interesu, znači još većem broju građana da bude niži porez na dohodak, a da se suvišak nekretnina zapravo smatra nepotrebnim luksuzom, poručio je.

Dodao je da je možda ostalo ispod radara kako se zapravo time šalje strukturna poruka ljudima da se u nekakvom duljem roku odmiču od investicija u nekretnine.

- I da se zapravo ohrabruju drugi oblici investiranja. Ono što Ministarstvo financija dobro radi je da predlaže inicijative za snažnije uključivanje građana u tržište kapitala jer tamo su zapravo, pogotovo ako gledate dulji rok, prinosi i veći nego što se to radi na nekakvim mjerama, kazao je.

Poručio je da su cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle, ali te su stope neodržive. 

 Šeperić: Ljudima s prosječnim ili ispodprosječnim plaćama ove porezne izmjene neće donijeti previše

Izvršni tajnik za javne politike, edukaciju i projekte SSSH Darko Šeperić rekao je da se u dobroj mjeri slaže s analizom koju je gospodin Stojić dao.

- Svakako podržavamo taj smjer i smjer, koji ide prema ravnomjernijem oporezivanju svih oblika dohotka i stvarno ne vidimo razlog zašto bi porezni tretman bio povoljniji za najam nekretnina i za neke druge oblike aktivnosti, koje nisu ni osobita poduzetnička aktivnost, nego za rad, dodao je.

Naglasio je da se možda ne slažu, je SSSH ne misli da je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj posebno veliko, ono je svugdje u Europi četrdesetak posto ili čak malo više.

- Jednostavno od ukupnog troška rada odlazi na poreze i doprinose, to je cijena socijalnih sustava kakve imamo u Europi. Međutim, ovaj jedan korak u tom smjeru još uvijek je premali korak i tu se slažemo. Ono s čim nismo osobito zadovoljni su promjene koje se ovdje uvode u samom sustavu poreza na dohodak. Taj naš sustav poreza na dohodak je već zapravo davno kroz niz poreznih izmjena izgubio progresivnost, koju je nekad imao. Mi smo prije deset godina imali pet poreznih stopa poreza na dohodak, znači prema onom načelu koje velika većina europskih država uvažava, da oni koji zarađuju više, trebaju više poreza platiti u smislu postotka, ne samo apsolutno, kazao je.

Poručio je da ljudima s prosječnim ili ispodprosječnim plaćama, ove porezne izmjene neće donijeti previše.

- Povećava se nešto neoporezivi dio, odnosno osobni odbitak s 560 na 600 eura. Međutim, to još uvijek znači da njegova realna vrijednost pada i da je taj osobni odbitak pratio inflaciju zadnje četiri godine. Da bi zadržao svoju realnu vrijednost, on bi trebao sad biti negdje na 700 ili nešto više eura. 

Cijelu emisiju možete pogledatu u nastavku: