Svijet u oskudici, a silosi puni: "Nije rat u Ukrajini kriv baš za sve"

21:45 / 26.05.2022.

Autor: Miro Aščić/Danko Fružijanić/Agenda/HRT

Čeka li svijet glad?

Čeka li svijet glad?

Foto: Agenda / HRT

Ukrajina izvozi 75 posto svojih žitarica, od toga 90 posto morskim putem. Ove godine predviđao se obilan urod - da će ukrajinska proizvodnja činiti 12% svjetskog izvoza pšenice, 16% kukuruza i gotovo 20% ječma i uljane repice. A zbog rata zapelo je oko 25 milijuna tona žitarica za izvoz. Cijene hrane rastu, a čeka li nas glad u emisiji Agenda govorio je agroanalitičar Robert Jurišić.

Ukrajina, europska žitnica ima goleme površine obradivog tla, više od 40 milijuna hektara, od toga je četvrtina poznata ukrajinska crnica. Kaže se da je zemlja toliko plodna da će od prutića narasti breza. Ove godine predviđao se obilan urod, da će ukrajinska proizvodnja činiti 12% svjetskog izvoza pšenice, 16% kukuruza i gotovo 20 posto ječma i uljane repice.

Pšenični rat

Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice i među najvećim je proizvođačima žitarica s oko 130 milijuna tona na godinu, ali do kraja srpnja obustavila je izvoz pšenice, raži, ječma i kukuruza. Na rusku pšenicu otpada 16% svjetskog izvoza. Izvoz pšenice i drugih žitarica zabranile su i brojne druge zemlje - Indija, Egipat, Kazahstan, Srbija, a mnoge zabranjuju izvoz drugih poljoprivrednih proizvoda.

Ukrajina izvozi 75 posto svojih žitarica, od toga 90 posto morskim putem, ali Rusija je odsjekla Ukrajinu od Azovskog mora i blokirala njezine crnomorske luke. Iz Odese više ne isplovljavaju teretni brodovi, a izvoz se djelomično pokušava preusmjeriti alternativnim pravcima, preko bugarske luke u Varni i rumunjske u Constanti, gdje traje bitka s vremenom kako bi se izvezlo što više ukrajinskih žitarica.

Porast broja gladnih za oko 50 milijuna

Preusmjeriti izvoz ukrajinskih žitarica na Constantu ili željeznicom prema Europi velik je logistički izazov. Ukrajinska željeznička mreža oštećena je u neprestanim ruskim napadima i usto nije kompatibilna s europskom zbog širine kolosijeka, pa je robu potrebno pretovariti, što traži dodatno vrijeme.

36 zemalja uvozilo je više od polovine svojih potreba za žitaricama iz Rusije i Ukrajine. Među njima su neke od najsiromašnijih zemalja poput Sirije, Jemena, Somalije i Demokratske Republike Kongo. Egipat, primjerice, 80 posto potreba za pšenicom pokriva uvozom iz Ukrajine i Rusije. Nastavi li se blokada izvoza žitarica - UN-ove agencije upozoravaju da bi to moglo prouzročiti krizu hrane u Africi i porast broja gladnih za oko 50 milijuna.

- Rat u Ukrajini je snažan faktor koji je uzburkao ali i jako utječe na rast cijena. Naime Ukrajina je veliki proizvođač, ali i veliki izvoznik. I rat je to onemogućio, Međutim, nije rat u Ukrajini razlog svemu. Sve je krenulo još prije dvije godine kad su investitori u pandemiji jeftini kapital investirali u burzovne robe kako bi se zaštitili od inflacije, kazao je Robert Jurišić.

"Savršena oluja, nema dobrih okolnosti"

To je, dodaje - potaklo rast cijena. A bilo je i prekida u opskrbnim lancima. Pojedine su zemlje počele uvoditi protekcionizam za ključne sirovine. I u svim tim okolnostima još se dogodi da neki proizvođači hrane, poput zemalja u Južnoj Americi i Kanadi - imaju probleme s vremenskim neprilikama i urodi im podbace.

Trenutno su najugroženije, dodaje, klasične zemlje uvoznice pšenice - zemlje Magreba, subsaharska regija, jugoistok Azije. To su mahom i mnogoljudne zemlje koje nemaju uvjete za proizvodnju i ovise o uvozu.

Jaz između siromašnih i bogatih još će se produbiti

Na pitanje: 'Čeka li svijet glad?' odgovorio je: "Svijet je cijelo vrijeme suočen s gladi. Procjenjuje se da je gladuje 10 posto stanovništva. Mislim da trenutno nismo suočeni s glađu milijarda ljudi. Ali, nije dobro. Ove mnogoljudne zemlje uvoznice morat će izdvojiti dvostruko više novca iz za osiguranje hrane, a manje će ostati za reforme i napredak. Jaz između bogatih i siromašnih još će se više produbiti".

Palmino ulje umjesto suncokretovog?

- U situacijama kad cijene rastu uvijek se traži nači supstitut. I to se danas događa. Drugi je način odgađanje potrošnje (potražnje) i trošenje zaliha. Svatko od nas će mijenjati potrošačke navike. Moramo naglasiti i to da trećina hrane u proizvodnom lancu završava u smeću te da ćemo morati razmišljati o tome kako taj postotak smanjiti.

Potvrdio je podatak da se u Europskoj uniji godišnje baci kruha onoliko koliko ga potroši jedna Španjolska. Kazao je kako se preko 50 posto bačene hrane - baci se u kućanstvima.

Više pogledajte u videoprilogu:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!