Rapsodija božićnih drvaca

19.12.2022.

07:00

Autor: Ivica Grudiček/Martin Lukavečki/Plodovi zemlje/HRT/A.S.

U Koprivničko - križevačkoj županiji proizvode se domaća božićna drvca

U Koprivničko - križevačkoj županiji proizvode se domaća božićna drvca

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Vrijeme je blagdana i svatko od nas potražit će kakvo božićno drvce. U prodaji će ovih dana - kažu - biti čak pola milijuna božićnih drvaca.

Dijelom ih uvozimo iz Mađarske i Danske, najviše pak proizvodimo sami. Unatoč - čini se - dobroj zaradi, uzgajivači neće zaraditi kao prije. Sve je poskupjelo - radna snaga, gorivo, najam prodajnih mjesta, ali uzgajivači drvaca iz Cerja, Tužnog i Koprivnice - kažu - neće odustati. 

Prije dvadesetak godina obitelj Biškup iz Tužnoga bavila se stočarstvom. No kako je cijena otkupa mlijeka bila niska krave su prodali a novac uložili u sadnice smreke, jele, borova.

- Nismo se više bavili stočarstvom, a zemlje je bilo i krenuli smo u tu investiciju, jest da ona puno duže traje, ciklus je sedam godina - sadimo i tek nakon sedme godine kreće, rekao je Miro Biškup. 

Danas na desetak parcela uspijeva 15 tisuća drvaca. Sve što posijeku ili iskopaju - to i prodaju. No zbog poskupljenja energenata i repromaterijala - digli su cijene.

- Mi nismo cijenu dizali 15 godina, sad smo digli nekih 20 posto, ne čupamo više, kazao je Biškup. 

Polja u Hrvatskom zagorju često su sitna pa se poljoprivrednicima ratarstvo ili povrtlarstvo ne isplate. Kad su ovi pioniri krenuli s drvcima - bilo je kritika.

- Gotovo nitko u našem kraju se s tim nije bavio, onda su bili otpori, primjerice moji roditelji su tada rekli da što ću šume na tome saditi, izjavio je Ivica Brlek. 

Ivica Brlek je bio među prvima koji je prije tri desetljeća pokrenuo ovaj trend sadnje božićnih drvaca. Iako su mnogi krenuli u nadi da će ostvariti dobru zaradu, brzo su se osvijestili.

U Hrvatskoj je registrirano tisuću uzgajivača božićnih drvaca, najviše u Koprivničko križevačkoj županiji. No nije sve idealno - nema radnika a nerijetko se drvca prodaju "na crno".

- Javljaju se oni koji su nešto malo posadili, a uvoze iz Danske ili drugih zemalja po nekim nižim cijenama, borove loše kvalitete i prodaju pod svoje domaće, ne izdaju račun što bi trebali jer su trgovci, nisu proizvođači, rekla je Ankica Tkalčić iz Koprivnice.

Mladima ovaj uzgoj baš i ne odgovara. Posla je - previše.

- Mladi nisu zainteresirani, treba dugo čekati da jedan bor naraste za prodaju i to mnoge obeshrabri, pojasnila je Tkalčić.

Dijelovi Hrvatske idealni su za uzgoj borova. Tlo je plodno i klima optimalna.

- Hrvatska ima zapuštenih površina gdje je dozvoljena ta sadnja i mogli bi popuniti sve potrebe Hrvatske ali i proizvoditi za izvoz, rekao je Miljenko Županić iz Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.

Ono čega trenutno nedostaje na tržištu su sadnice - kažu nam proizvođači.

Unatoč problemima, ovi pozitivni primjeri dokazuju da se od božićnih drvaca može pristojno živjeti a što je još važnije obitelji ostaju u našim malim mjestima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!