Rizik od siromaštva: Najugroženiji su stariji i jednočlana kućanstva

Koliko ljudi u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva i kakvo je socijalno stanje nacije? 

- Mi i dalje imamo općine u Hrvatskoj koje nemaju vodu, kanalizaciju, kvalitetnu struju... Je li moguće uopće nazvati se općinom ako niste u stanju osigurati skrb za djecu, pita se predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković. 

U emisiji "U mreži Prvog" gosti su bili Milena Koren iz Ministarstva rada, profesorica Olja Družić Ljubotina sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, i predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković. 

Milena Koren istaknula je da prag rizika od siromaštva iznosi 18%, ali da on ne govori o broju ljudi koji su siromašni, nego pokazuje koliki je postotak ljudi koji imaju dohodak koji je ispod praga siromaštva. Riječ je o 694 tisuće građana. 

- S druge strane, imamo podatak koji govori o broju osoba koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj deprivaciji, i on iznosi 19,9%. Kada govorimo o stopi rizika od siromaštva, ona je malo niža nego što je bila u 2021. godini, kaže Koren.

Istaknula je da su najugroženije skupine stariji ljudi, i to oni koji žive u jednočlanim kućanstvima, ugrožene su i osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, ali i jednoroditeljske obitelji, osobe s invaliditetom, beskućnici... 

- To su sve najranjivije skupine društva koje su obuhvaćene mjerama u sustavu socijalne skrbi, navodi Koren.

Kako pomoći?

- To su skupine koje, ako nemaju dovoljno naše podrške, mogu tonuti sve dublje u siromaštvo. Kada ovu temu spomenete nekome tko ima pristojne plaće i dobru kvalitetu života, ona mu djeluje jako daleko i nepoznato. Zato mi ovu temu stalno pokušavamo pokazati na pravim primjerima. Kada kriza dođe, ti pojedinci padaju sve dublje. Naš posao je pokazati da se u takvim slučajevima sve više brinemo o njima. Mi smo jučer na konferenciji Grada Zagreba razgovarali upravo o tome. Jedna od mjera koju mi predlažemo je da gradski vrtići budu financirani iz proračuna Grada Zagreba, kaže Marković Nedjeljko.

Svaka četvrta jednoroditeljska obitelj u riziku je od siromaštva

Družić Ljubotina istaknula je da je svaka četvrta jednoroditeljska obitelj u riziku od siromaštva.

- Na koji način pristupiti? Ako govorimo o obrazovnom sustavu, činjenica je da već tu nailazimo na velike probleme, što se tiče prava djece na rani predškolski odgoj i na obrazovanje. Jedan problem na koji često upozoravamo je problem diskriminacije pri upisu u rani i predškolski odgoj. Zašto diskriminacija? Jer prednost za upis u vrtiće imaju djeca roditelja koji su zaposleni. Još uvijek se smatra da su vrtići čuvališta djece, ali tu su zapravo zakinuta djeca za vrlo važne stvari koje su vezane uz socijalizaciju, znanja... A to vrlo često ni doma kod roditelja ne mogu dobiti.

Problem diskriminacije pri upisu djece u vrtiće

- I onda dolaze u obrazovni sustav sa sasvim različitim startnim pozicijama i onda se to nastavi dalje. Oni imaju vrlo često nižu razinu početnih znanja. O tome se školski sustav ne brine previše, nisu im na radaru djeca koji nisu pohađala predškolski odgoj i koja žive u siromaštvu i oni zapravo kaskaju cijelo vrijeme, ističe.

- I onda dolazimo do pitanja skrivenih troškova. Djeci koja žive u siromaštvu roditelji teško mogu priuštiti pribor za školu, školske torbe... Lijepo je da za osnovnoškolce postoje besplatni udžbenici, ali tu su još drugo skriveni troškovi. Recimo računala, internetska veza... da ne govorimo o izletima i maturalnim putovanjima, koji su često nepriuštivi, kaže Družić Ljubotina.

Koren ističe da su pokrenuli određene reforme u sustavu socijalne skrbi.

- To se odnosi na reformu novčanih naknada, to je bila početna faza. U toj prvoj fazi smo povećali osnovicu za priznavanja zajamčene minimalne naknade, konsolidirali smo neke naknade, ekvivalentnu ljestvicu po kojoj se priznaje iznos novčane naknade smo povećali, određene uvjete smo fleksibilizirali i omogućili da to bude što lakše ostvarivo. No to nije kraj, ta konsolidacija i dalje traje. Krajem sljedeće godine planira se zaokružiti donošenjem izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi. Što se tiče osoba s invaliditetom, krenuli smo u reformu njihovih naknada, nabraja Koren.

- Osim samog sustava socijalne skrbi, da bi se smanjio broj građana koji su u siromaštvu, potrebno je sinergijsko djelovanje različitih sustava, ističe Koren.

"Zagreb već godinama može biti uzor drugim gradovima"

U Zagrebu se stopa rizika od siromaštva smanjuje, ona iznosi 9,5%, a država je na razini od 18%. Što druge regije mogu naučiti iz primjera Grada Zagreba?

Nedjeljko Marković tvrdi da svi mogu naučiti ako žele ulagati.

- Grad Zagreb već godinama ima odluku da će se investirati i u ljude i u infrastrukturu, da će se ulagati u odgojno-obrazovne ustanove, da će se brinuti o starijima... Znamo da je život u gradu skup i zato zahtijeva dodatna ugalanja. Zato Grad Zagreb već godinama može biti uzor drugim gradovima, ali to je pitanje političke volje. Vi već danas, ako odlučite, možete donijeti odluku da ćete više ulagati u ljude, djecu, obrazovni sustav, a manje možda u neke investicije koje su se dokazale kao promašene. Mi i dalje imamo općine u Hrvatskoj koje nemaju vodu, kanalizaciju, kvalitetnu struju... Je li moguće uopće nazvati se općinom ako niste u stanju osigurati skrb za djecu, pita se.

Stambena problematika u Hrvatskoj

Drugi je veliki problem, ističe Marković, pitanje stanovanja u Hrvatskoj.

- To je stari socijalni problem koji će postati novi socijalni problem. Mladi razmišljaju o odlasku iz Hrvatske jer si ne mogu priuštiti kvalitetan stan, osobito ako dobijete drugo ili treće dijete. Vi danas živite u skučenim, neadekvatnim stanovima s lošom infrastrukturom i taj socijalni problem bit će toliko velik da će biti uzrok daljnjeg iseljavanja mladih obitelji, smatra Marković.

- Mjere se prate i one će se evaluirati, u pripremi su i nove mjere. Što se tiče samih akcijskih i strateških dokumenata i daljnjeg rada na reformama, struka se sluša, oni jesu i bit će naši članovi radnih skupina pri osmišljavanju mjera, novac jesmo osigurali i na nama je da nastavimo dalje, zaključuje Koren.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: