'Najveća prepreka ulaska Hrvatske u OECD je korupcija'

Za daljnje ubrzanje konvergencije i rast životnog standarda, potrebno je povećati produktivnost hrvatskog gospodarstva, rečeno je između ostalog u četvrtak na predstavljanju prvog Ekonomskog pregleda OECD-a za Republiku Hrvatsku. Silvija Vig, stručnjakinja za usklađenost i poslovnu etiku ističe kako je najveći problem i najveća prepreka ulaska Hrvatske u OECD - korupcija.

Predstavljanje prvog Ekonomskog pregleda OECD-a za Republiku Hrvatsku je održano u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) nakon što se predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao s glavnim tajnikom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Mathiasom Cormannom.

Na tu temu jutros su U mreži prvog gostovali Zdenko Lucić, državni tajnik, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Tomislav Šlat, glavni tajnik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, i Silvija Vig, stručnjakinja za usklađenost i poslovnu etiku.

Državni tajnik Zdenko Lucić istaknuo je kako je Hrvatska je predvodnik u odnosu na zemlje koje su zajedno s nama započele pristupni proces OECD-u. 

- Proces može trajati, nekima je trebalo tri godine, a drugima devet da ispune uvjete za članstvo, rekao je.

Tomislav Šlat koji predstavlja udrugu ulagača istaknuo je kako strani ulagači doprinose hrvatskom gospodarstvu, zapošljavaju 13 i pol tisuća ljudi, i stvaraju promet od 7,5 milijardi eura.

Isto tako, istaknuo je da će uvoz radne snage i dalje rasti.

- Njemačka svake godine treba izmedu 400 i 500 tisuća radnika. Da li će ljudi iz naseg podneblja ići tamo, mi se morati priviknuti da će naši ljudi odlaziti, ali će i drugi dolaziti. Nama treba jedna radikalna prilagodba našeg školskog obrazovnog sustava da što prije nas sustav izbacuje profile radnika koji su nam potrebni, ističe.

Silvija Vig, stručnjakinja za usklađenost i poslovnu etiku ističe kako je najveći problem i najveća prepreka ulaska Hrvatske u OECD - korupcija.

- Važno je osvijestiti korupciju na razini političkih stranaka, Vlade i kod ljudi koji su na čelu drzave. Njihovo neprepoznavanje važnosti te teme stvara perepciju nevođenja računa o korupciji. Ono što bi trebalo poduzeti je uveđenje dodatnih mehanizama za borbu protiv korupcije u državnim poduzećima, jer tamo i postoji najveći postotak korupcije, govori.

- Najveći je zapravo prigovor da Hrvatska u zadnjih nekoliko godina nije dovoljno eliminirala uključenost visokih službenika  i političara u te velike korupcije koje su se događale u državnim poduzećima. Upravo ta sprega politike i državnih poduzeća stvara najveću prepreku u borbi protiv korupcije. 

Regulativa na kjoj se radi, Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu će regulirati nominiranje osoba, odnosno članova nadzornih odbora. Dokle god imamo modus operande kad političke stranke imenuju osobe na pozicije u državnim poduzećima jako teško možemo govoriti o borbi protiv korupcije, zaključila je.