Uvoz i rast cijena žitarica uništavaju domaću proizvodnju

Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, unatoč milijardama uloženima putem poticaja i investicija, nije previše profitirala ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Još smo uvelike ovisni o uvozu, stoga i dalje izloženi snažnim tržišnim šokovima, poput najnovijeg rasta cijena žitarica. To nedvojbeno utječe i na male proizvođače, a naposljetku i na potrošače.

Miroslav Trajković najstariji je zagrebački pekar. Kruh i dalje proizvodi kao i davne 1925. godine. No nakon potresa prodaja mu je znatno pala jer mnogi više ne žive u središtu grada. Muči ga i cijena brašna koja posljednjih mjeseci nezaustavljivo raste.

- Pšenica je išla gore, automatski i brašno. Znači svi repromaterijali su strahovito poskupjeli i onda je neizbježno poskupljenje kruha. Opet moraš imati jednu računicu. Ako previše poskupiš izgubit ćeš kupce. Znači nađeš neku sredinu gdje će biti i njima dobro i nama dobro, objasnio je najstariji zagrebački pekar Miroslav Trajković Perec.

Manjak koji mu uzrokuju skupo brašno i pad prodaje, ne može prevaliti na leđa svojih vjernih kupaca.

- Kad ideš kupiti takav kruh nekako ti se čini da je to zdravije od svih onih drugih kruhova, pa ja ne znam što sve stavljaju u njega, smatra Vanda Vilić iz Zagreba.

Ove godine imali smo, u usporedbi s ostalim europskim zemljama, dobru žetvu. No malo će toga završiti u domaćem kruhu, jer uvozimo velike količine zamrznutih pekarskih proizvoda, u vrijednosti od 20 milijuna eura.

Uvozimo i velike količine žitarica za stočnu hranu. U odnosu na lani, cijene žitarica i uljarica više su od 20 do 80%. Stočari odustaju od proizvodnje, stoga je zatražena pomoć države.

- Mi smo isto dogovorili što ćemo s tim žitaricama, da se ne izvoze van, da ne idu bez veze, da se to ne prodaje dok ne namirimo svoje potrebe, jer dogodit će se to u Hrvatskoj da ćemo mi ostati bez hrane. Nemamo dostatnu proizvodnju mesa i mlijeka, a dogodit će se problem da nećemo imati ni žitarica svojih, a onda ne znam što će biti dalje, smatra Damir Horvatić, Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda.

Resorno ministarstvo obećava hitnu reakciju.

- U žurnom roku objavit ćemo interventne mjere, one nikad nisu dovoljne, one su reakcija i imali smo ih 20-ak otkako je nastupila kriza. Isto tako ćemo u skladu s mogućnostima iz državnog proračuna pokušati reagirati odmah, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Oko 60% našeg izvoza čine žitarice i uljarice. S druge strane, u jednakom postotku uvozimo mesa, mlijeka, jaja, med i stočnu hranu. I tako je već godinama.

- Dugoročno gledano, jedini način da amortiziramo ove cjenovne udare i inflacijski pritisak je da jačamo vlastitu proizvodnju i smanjujemo ovisnost o uvozu, jer zbog male proizvodnje i ovisnosti u uvozu vrlo malo možemo amortizirati cjenovne udare, naglasio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Pitanje je i tko će u desetljećima koja dolaze proizvoditi, jer većini mladih život u ruralnim područjima nije privlačan.