Vlajčić: Svaki euro koji zadrži ljude na našem selu je dobro uložen

Gost u Dnevniku HRT-a bio je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić. Komentirao je trenutačno stanje u hrvatskoj poljoprivredi te novu financijsku injekciju pomoći odnosno novi sektorski model dodjele sredstava putem natječaja.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić demantirao je tezu ''da je novac bačen'' kada je riječ o financiranju hrvatske poljoprivrede iz državnog proračuna te pritom rekao: ''zamislite kako bi bilo da nije bilo tog novca''.

- Zadnja smo država koja je počela koristiti sve te fondove koji su na raspolaganju i svaki euro koji ostavi jednog čovjeka na našem selu smatram dobro uloženim, tvrdi Vlajčić.

Istaknuo je kako je struktura hrvatske poljoprivrede problematična s obzirom na ''manje parcele, raspršene i nekomasirane'' te rekao kako su to izazovni proizvodni uvjeti ''koji su se desetljećima stvarali''.

- Jedna odluka i jedan natječaj to definitivno neće promijeniti. Komunicirali smo da je ovo jedan maraton i čvrsto stojimo iza naših odluka koje razvijamo s cijelim sektorom, rekao je.

Na sektorski natječaj se čekalo tri godine

Vlajčić je rekao kako ljudi ''jedva čekaju investicije'' te da su ''gladni investicija'', pritom istaknuvši kako se na ovaj sektorski natječaj čekalo tri godine.

- Od 90 milijuna eura 60 milijuna eura je za stočarstvo, a 30 milijuna eura za biljnu proizvodnju. Sektori su tri godine čekali ovaj natječaj. Kada uzmemo financijske instrumente koje smo predstavili s otpisom glavnice 45 do 50 posto, izvrsne pogodnosti za mlade koji kroz sve naše natječaje mogu dodatne otpise potraživanja ili subvencije koristiti, to je nešto izvrsno, smatra ministar.

Vlajčić je naglasio kako u strukturi poljoprivrednika ima 14 posto mladih, dok je europski prosjek nešto više od 10 posto, te se također osvrnuo na početak svojeg mandata i problema koji su mučili hrvatsku poljoprivredu poput afričke svinjske kuge, bedrenice, bolesti plavog jezika, kuge malih preživača te ptičje gripe, pri čemu je istaknuo kako unatoč svemu ''imamo 20.000 svinja više u odnosu na 2023.''.

Odstrel divljih svinja i odšteta za usjeve

Vlajčić je komentirao priopćenje iz Hrvatske poljoprivredne komore vezano za divlje svinje u kojemu traže njihov odstrel s obzirom na to da uništavaju usjeve, pri čemu je rekao kako će na sutrašnjoj sjednici Vlade iznijeti prijedlog izmjena i dopuna novog Zakona o lovstvu koji su razvijali u suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom.

- Kada govorimo o odštetama za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima, županije će imati veće ovlasti. Dat ćemo im puno više sredstava, s nekih 800.000 eura koje su primali dosad, dobivat će preko 2,5 milijuna eura. Kompletno će upravljati mogućnostima odstrela, istaknuo je.

- Ovlaštenici imaju sve u svojim rukama, kada dođe potreba za odstrel na određenom području, županije izdaju rješenja za povećan odstrel, a sada će imati financijska sredstva za kompenzaciju, dodao je.

Hrvatska ima najviše proboja afričke svinjske kuge

Govoreći o afričkoj svinjskoj kugi Vlajčić je naglasio kako je ''situacija ozbiljna'' te rekao kako od preuzimanja stožera prošle godine se nisu ''ni najmanje opustili'' i da je sustav dočekao novi val puno spremniji.

- U odnosu na 2023. godinu 2025. je bilo 60 posto manje eutanaziranih svinja tamo gdje je probila afrička svinjska kuga. Šest gospodarstava je potvrđeno u Osječko-baranjskoj i danas jedno u Virovitičko-srijemskoj županiji, kontinuirano su divlje svinje zaražene u našim lovištima i stupanj pripravnosti mora biti svima u glavi kao da je kuga tu, nije nikad ni otišla i moramo se ponašati potpuno odgovorno, poručio je.

Vlajčić je istaknuo podatak da je u prošloj godini, od ukupno 14 zemalja gdje je potvrđena afrička svinjska kuga, Hrvatska sama imala broj proboja kuge kao ostale zemlje kombinirano, izuzev Rumunjske za koju je rekao da je ''izgubila rat protiv afričke svinjske kuge''.

- Jednostavno ljudski faktor, nepridržavanje mjera biosigurnosti. Sve države imaju jednako propisane mjere kao i Hrvatska, a veterinarska struka na razini Europske unije donosi sve mjere, svugdje su iste. Mi kontinuirano apeliramo svim našim svinjogojcima da se pridržavaju, iza njih smo, poručio je.