Zagreb i u prosincu i 2023. s najviše turista i dvoznamenkastim porastima

Zagreb je u prosincu 2023. posjetilo gotovo 126 tisuća turista, koji su ostvarili 236,2 tisuće noćenja, što je najviše među svim hrvatskim odredištima u tom mjesecu, i čime su zabilježeni porasti od 17 i 10 posto u odnosu na isti mjesec 2022., izvijestili su u petak iz Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ).

Uz domaće turiste, u prosincu 2023. u Zagreb su najviše dolazili turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH), Slovenije, Austrije, Srbije i Njemačke, dok su među turistima iz drugih zemalja najviše noćenja ostvarili oni iz BiH, Njemačke, Austrije, Italije te Slovenije.

U cijeloj 2023. pak u Zagreb je došlo 1,3 milijuna turista ili čak 21 posto više nego u 2022., a nešto više od 2,5 milijuna noćenja porast je od 13 posto, podaci su TZGZ-a, iz koje dodaju da je na razini cijele godine najviše dolazaka turista bilo iz Njemačke, SAD-a, Italije, BiH i Srbije, a najviše noćenja ostvarili su turisti iz SAD-a te Njemačke, Italije, Velike Britanije i BiH.

- Zagreb se u 2023. s brojem dolazaka turista pozicionirao na prvo mjesto u Hrvatskoj, i hvala njegovoj cijeloj turističkoj industriji na sjajnim rezultatima, kao i građanima na podršci i gostoprimstvu koje iskazuju turistima, poručuje uz rezultate direktorica TZGZ-a Martina Bienenfeld.

Za Zagreb naglašava da je cjelogodišnja turistička destinacija, koja nastavlja razvijati specifične vrste turizma, kulturni, sportski, zdravstveni, poslovni i druge, čime diverzificira ponudu, uz istovremeno zadovoljavanje različitih interesa i potreba putnika te očuvanje kulturnih i prirodnih resursa.

- TZGZ u suradnji s institucionalnim i privatnim partnerima razvija i stvara ponudu tako da u svakom dijelu godine imamo barem jedno ključno događanje koje privlači turiste iz svijeta. To uz posebne promotivne kampanje na ciljanim tržištima koje kreiramo doprinosi održivom, cjelogodišnjem i pozitivnom trendu turističkih rezultata u Zagrebu, zaključuje Bienenfeld.

Rekordna godina

Mnogi kažu - unatoč višim cijenama, ovo je rekordna godina i po zaradi i po posjećenosti.

Luka Holjevac, jedan od mnogih ugostitelja, zadovoljan je poslom na adventu. Ovaj put radi na Zrinjevcu. Koliko je točno zaradio, još ne zna.

- U pozitivi jesmo, nismo u minusu, ali nismo gledali zato što treba platiti do kraja dobavljače, da se plati na kraju sve, i trebate platiti velike iznose gradu, najmoprimcu, svim ostalima, kaže Holjevac.

Zadovoljno kraj čekaju i ugostitelji na Trgu kralja Tomislava. Kažu, godina je za njih bila rekordna. Iako nisu potvrdili - prema gruboj procjeni, po kućici se može zaraditi i do 50 tisuća eura. Što je deset posto više nego lani.

- Zadovoljni smo. Jedna od najboljih godina, rekao bih. U našem poslu je jako važno da vas vrijeme pomilije, a ove godine nije bilo puno kiše, nije bilo snijega, kaže ugostitelj Kristijan Cerjan.

Posjetitelji adventa novčanike su praznili brže nego lani. Zbog inflacije cijene kobasica, primjerice, više su 20 posto, za fritule treba izdvojiti 25 posto više, a kuhano vino teško se može naći za manje od 4 eura.

- Cijene su takve kakve jesu, to je to, moramo se naviknuti na to, a sad, skuplje, jeftino... Ako dođeš, onda si moraš i nešto priuštiti, kaže jedna posjetiteljica.

- To je kao i uvijek, nekome prihvatljivo, nekome nije, kaže druga.

Sa 70 tisuća prodanih karata i gotovo pola milijuna klizača zadovoljni su i u ledenom parku, koji je također podignuo cijene.

- Imali smo jako puno posjetitelja iz inozemstva, iz Njemačke, Austrije, jako puno Mađara, Slovenaca, puno posjetitelja iz Bosne, iz Srbije. Bilo je jako lijepo i zadovoljni smo, kaže direktorica ledenog parka Slavica Olujić Klapčić.

Ruke trljaju i u Gradu Zagrebu, koji je ostvario prihod od oko 500.000 eura, što je gotovo četiri puta više u odnosu na 2019., kada je zarada bila 126.000 eura.

U Zagorju lani rekordnih 402 tisuće noćenja, broj dolazaka porastao za 8,26 posto

Turistički rezultati Krapinsko-zagorske županije za 2023. godinu bolji su i od rekordne 2019. godine, pri čemu je zabilježeno je 190.456 turističkih dolazaka te 402.061 noćenje, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u Termama Jezerčica u Donjoj Stubici.

Porast dolazaka u odnosu na 2022. godinu iznosi 8,26 posto i po prvi put u povijesti prešao je brojku od 400.000, dok je noćenja bilo 8,98 posto više. Naglašeno je i da je prvi put zabilježen veći udio stranih gostiju. Naime, kod dolazaka je stranih gostiju bilo 51,06 posto, u odnosu na 48,94 posto domaćih, dok je kod noćenja udio stranih gostiju bio 52,01 posto, a domaćih 47,99 posto.

Rastao je i broj kupača na našim kupalištima, broj turista koji su boravili u našim kampovima, ali i onih koji su dolazili u privatne smještaje, u kuće za odmor i OPG-ove, a rastao je i broj noćenja i dolazaka turista u naše hotele koji su još uvijek glavni generator ukupnog dolazaka i noćenja. Možemo reći da smo u apsolutno svim sektorima ne bolji od 2022. godine, nego smo bolji i od rekordne 2019. godine, istaknuo je župan Željko Kolar, predsjednik Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije.

Naglasio je i kako se veći iskorak u turizmu može učiniti jedino investicijama te da se ozbiljniji rast broja kreveta očekuje 2025., odnosno 2026. godine, a u planu su i novi sadržaji i manifestacije usmjereni prema mlađim generacijama, dok će 'meta' Turističke zajednice i hotelijera biti inozemni sajmovi.

Ove ćemo se godine više orijentirati prema Nizozemskoj, Norveškoj, Danskoj i Belgiji jer smo dobili informaciju da smo tamo premalo prisutni, a da ima interesa za Hrvatsku, za kvalitetan kontinentalni turizam, zaključio je župan Kolar.

Voditeljica ureda TZ Krapinsko-zagorske županije Sanja Škrinjar rekla je da u odnosu na 2013. godinu porast broja dolazaka turista u Zagorje iznosi 165,24 posto, a porast noćenja iznosi 149,04 posto.

Mislim da su to zaista sjajni rezultati, a vjerujem da ćemo za godinu dana imati i nove rekorde, naglasila je Škrinjar.

Kada je riječ o županijama iz kojih turisti dolaze u Zagorje, tradicionalno su najjača područja Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija, dok je među stranim gostima najviše onih iz Slovenije, Poljske i Njemačke.