Zemljište, uvoz i organizacija tržišta najveći izazovi za povrćarstvo

Najveći izazovi za povrćarstvo su zemljište, tržišna organizacija i snažan uvoz, a tu su i poteškoće sa sve izraženijim manjkom radnika, rečeno je u srijedu na otvaranju konferencije "Hrvatsko povrće" u organizaciji Gospodarskog lista.

Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec upozorio je da uzgajivači povrća nemaju prioritet pri dodjeli državnog zemljišta, ali i na druge probleme.

- Druga stvar je radna snaga koje je sve manje. Veliki problem je i organiziranost tržišta, rekao je Budanec.

Kaže da se proizvođači trebaju udružiti kako bi postigli bolje cijene i uvjete plasmana robe.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek rekao je da se povrće u Hrvatskoj uzgaja na nešto više od devet tisuća hektara. Na godinu se proizvodi približno 230 tisuća tona, od čega 180 tisuća tona za tržište.

Ocijenio je da proizvodnju povrća, kao i druge sektore, pritišću snažni izazovi poremećaja na tržištu uzrokovani globalnim krizama.

Istaknuo je da je u prošlom programskom razdoblju kroz ruralni razvoj financirano nešto više 2400 projekata u sektoru povrćarstva.

- Upravo završavamo novi natječaj strateškog plana gdje ćemo dodatno podupirati voćarstvo i povrćarstvo, izvijestio je.

Dodao je da je proizvodnja povrća u Hrvatskoj na oko 0,3 posto ukupne europske proizvodnje, ali da je u domaćim razmjerima izuzetno značajna.

- U Hrvatskoj smo samodostatni na razini od 48 posto, što znači da više od 50 posto povrća moramo uvoziti. Zbog toga je važno razgovarati kako potaknuti mlade i nove poljoprivrednike da se bave tim poslom, da bismo promijenili tu sliku, poručio je Tušek.