Jakopović: Poljoprivreda na prekretnici - ulaganja i reforme su nužnost

Proizvodnja hrane, odnosno prehrambena sigurnost, sastavni je dio nacionalne sigurnosti. Što se tiče hrane, kako se moglo čuti na nedavno održanom skupu "Samodostatnost u proizvodnji hrane" održanom u Matici hrvatskoj - naša je zemlja u malo čemu samodostatna. Postavlja se pitanje: u kojem smjeru dalje? Prema povećavanju vlastite produktivnosti ili oslanjanju na uvozne proizvode? 

Od 2010.-te do danas jedino smo samodostatni kada je riječ o žitaricama i njihova proizvodnja raste. Što se tiče voća, prije 15 godina pokrivali smo 59 posto potražnje, sada samo 45 posto.

Sličan je pad i kod proizvodnje povrća, a kod mesa je malo bolja slika - sa 71 posto pokrivenosti u 2010. pali smo na oko 68 posto prošle godine. Najviše je ipak potonula proizvodnja mlijeka - sada domaći proizvođači pokrivaju samo 47 posto potreba tržišta.

Stoga i nije čudno što uvoz znatno raste - od ulaska u Uniju 2013.-te vrijednost uvoza porasla je tri puta - s dvije milijarde 100 milijuna eura na lanjskih 6 i pol milijardi. 

Hrvatska je samodostatna u žitaricama kao što su kukuruz, pšenica i ječam. Isto vrijedi i za uljarice - soju, uljanu repicu i suncokret. No, problemi nastaju nastaju kod prerađevina.

- Ako gledamo drugi stupanj prerade - proizvodnja ulja tu smo dosta loši, samodostatnost nam pada ispod 50 posto. Voće, povrće, mlijeko, to su sve sektori u kojima ostvarujemo nisku samodostatnost znači ispod 50 posto, navela je izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Željka Mešić.

Najbliže samodostatnosti smo kod mesa peradi, dok je najkritičnije kod svinjetine i govedine.

No, sve dok se meso uvozi po nelojalnim kriterijima i dumping cijenama, domaći poljoprivrednici neće proizvoditi više. Cilj je da se prodaja ispod proizvođačke cijene proglasi nepoštenom trgovačkom praksom, ali i da se utvrde rokovi trajanja zamrznutog mesa.

- Možete u zamrzivačima pojedinih trgovina naći meso staro i po nekoliko godina. To nije dobro za potrošače koji će takvo meso konzumirati. Ja ne kažem da ono nije zdravstveno ispravno, ali sami znamo da kvaliteta sigurno nakon godina opada, i da smo uvijek imali svinjokolju jednom godišnje, postoji razlog za to, nije se svinjokolja obavljala svakih 7 ili 10 godina, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

S obzirom na potencijale kojima raspolažemo za poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju, smatraju stručnjaci, morali bismo imati dovoljno za sebe, ali i za izvoz. Veću proizvodnju trebao bi potaknuti i turizam.

- Hrvatska je jedina zemlja Mediterana, turistička zemlja koja ima manjkove hrane uz Crnu Goru koja je notorno neučinkovita što se tiče proizvodnje hrane. Sve druge turističke zemlje ne samo da prehrane svoje građane, nego i brojne turiste koje dođu na njihovo turističko područje poput Španjolske, ustvrdio je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Postavlja se pitanje - gdje zapinje? Kako doći do veće produktivnosti?

- Nama zapravo treba ulaganja. U moderne farme, u digitalne alate, modernizaciju, navodnjavanje, nove vrste i puno znanja. Poljoprivreda je danas bogata znanjima, bogata podacima, a mi to ne koristimo dovoljno, pojašnjava savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.

Na temu znanja, usporedbe radi - Nizozemci imaju 57 posto nositelja poljoprivrednih gospodarstava s formalnim obrazovanjem u poljoprivredi, dok je u Hrvatskoj taj udio ispod 5 posto.

Jakopović: Fragmentirano zemljište i neusklađeni zakoni koče razvoj

Generalno bi mogli reći da zapravo najviše zapinjemo na donošenju političkih odluka. To nije samo pitanje poljoprivrede, to je pitanje međuresorno i moramo se jednostavno odlučiti da promijenimo, ono što smo zapravo svih 30 godina išli u krivom smjeru, istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović u središnjem Dnevniku HTV-a.

Ističe problematiku starosti domaćinstava i broj OPG-ova, gdje kaskamo za trendovima.

- Izuzetno je velika starost domaćinstva. Imamo još uvijek jako puno OPG-ova, oko 160 tisuća. Vrtimo se na toj brojci već desetak godina jednako, dok je Europa u zadnjih 10 do 15 godina s 15 milijuna pala na 9,5 milijuna farmera.

Naglašava česte promjene zakonskog okvira o poljoprivrednom zemljištu.

- Također, stalne su i promjene zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu. Izuzetno razdijeljeno privatno zemljište i nikako da uđemo u tu promjenu zakonsku koja spaja katastar i gruntovnicu, kazao je. Zakon o nasljeđivanju i dalje nam dozvoljava da dijelimo zemljište na sitne parcele, pojašnjava.

Komentirajući kontradikciju kako uvozimo mnoštvo mesa, a također bilježimo suficit u izvozu mesa, živih životinja, napominje potrošačku snagu našeg društva.

- Jedan dio možemo prepisati zapravo potrošačkoj snazi naših građana. Izvozimo izuzetno kvalitetno meso, a uvozimo zamrznuto, pojašnjava.

Apostrofira važnost nadstandarda, kao sredstva dodatne zaštite potrošača.

- Naglašavam, pogledajmo deklaraciju odakle je meso. A prije svega ono gdje bismo morali raditi dodatno, je implementacija određene vrste nadstandarda.

Kada je u pitanju budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj, Jakopović ističe optimizam, i nužnost da potpore završe tamo gdje su najpotrebnije.

- Ja sam optimističan u tom smislu, nikad nisam bio pesimističan. Pokušavamo na donositeljima odluka kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji, da što više svih potpora koje idu u ruralni prostor, da završavaju u konkurentnosti poljoprivrede. Ne u nekim stvarima koje ne potiču razvoj poljoprivredne proizvodnje i prerade, nego u samu konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, poručio je.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: