21:18 / 12.01.2022.

Autor: 1 na 1/HTV

1 na 1: Gordan Grlić Radman

Gordan Grlić Radman s Romanom Bolkovićem

Gordan Grlić Radman s Romanom Bolkovićem

Foto: 1 na 1 / HRT

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman s Romanom Bolkovićem za HTV razgovarao je o trideset godina hrvatske diplomacije, kao i koji su najmarkantniji vanjskopolitički uspjesi RH u prošloj godini, posebno istaknuvši proglašenje isključivog gospodarskog pojasa kojega je Sabor usvojio 5. veljače 2021. a koje je, čini mu se, prošlo "ispod radara".


- To je najveći stupanj pravne zaštite Jadranskog mora, poručio je, nabrojivši među najvažnijim vanjskopolitičkim uspjesima prošle godine i strateško partnerstvo s Francuskom (nabava vojnih zrakoplova Rafale), kao i izuzeće viznog režima s SAD-om nakon 30 godina. Pokrenut je, napominje kao još jedan od uspjeha, i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. 

Govorio je i o ulasku u Schengen, komentiravši u kojoj je fazi proces pridruživanja - čeka se, kazao je, rezolucija Europskog parlamenta koja bi trebala biti vjerojatno rutinske prirode.

- U konačnici je to zapravo politička odluka Europskog vijeća, a to su šefovi država i vlada koji donose konačnu odluku. Sada imamo još jednu evaluaciju, koju bi trebalo utvrditi za vrijeme francuskog predsjedanja, etape na koje je nužno odgovoriti, a to je pitanje migracijskog i azilskog pakta, znači briga za vanjske granice, rekao je Grlić Radman, zaključivši kako nije više upitno hrvatsko članstvo u Schengenu. To će se, kaže, dogoditi ili za vrijeme francuskog predsjedanja u prvoj polovici ove godine ili češkog u drugoj polovici. 

Preuzimanjem eura kao valute Hrvatska će se još više integrirati u Europskoj uniji, poručuje također. 

Govorio je i o poziciji i položaju Hrvata u BiH, o izborima u BiH i reformi izbornog zakona.

- Neki dan sam bio u Sarajevu gdje sam išao u dogovoru s predsjednikom Vlade, koji je tamo bio 13. prosinca. Trebao sam na operativnoj razini dogovoriti sve one točke održavanja zajedničke sjednice dviju vlada tijekom prve polovice ove godine. Na taj način pokazujemo da je Hrvatskoj stalo do jedne stabilne, funkcionalne BiH, rekao je dodavši kako promjena izbornog zakona jamči upravo ono što je daytonsko-pariški sporazum utvrdio: Bosnu i Hercegovinu kao državu s dva entiteta i tri konstitutivna i ravnopravna naroda. 

- Hrvatskoj je u interesu europska perspektiva BiH. Hrvatska je ispunila sve svoje vanjskopolitičke prioritete kada govorimo o NATO članstvu, Europskoj uniji, zapravo u svim najvažnijim međunarodnim organizacijama. Sada želimo to učiniti i Bosni i Hercegovini. Međutim, nismo ravnodušni s trenutnim političkim stanjem u BiH, kada su narušena temeljna prava koja su bila osigurana daytonskim sporazumom i ustavom, aneks 4, u kojima se jamči da hrvati kao konstitutivni, ravnopravni narod mogu birati legitimne predstavnike u kolektivna tijela, rekao je dodavši kako Hrvatska ulaže velike napore kako bi sve političke lidere u BiH uvjerila u nužnost rješenja izbornog zakona, i to što prije. 

Govorio je i o tome što se očekuje od članstva u mediteranskom klubu MED9, o tome kakav je status hrvatske manjine u Srbiji, suradnji s Italijom i Slovenijom oko zaštite Jadrana, kakva je suradnja s SAD-om, članstvu u OECD-u, o tome je li europski projekt dokazao svoju vrijednost, je li hrvatska vanjska politika usklađena te o najvećim izazovima vanjske politike RH u ovoj godini.

Pogledajte cijelu emisiju:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!