21:09 / 24.03.2021.

Autor: V.G./1 na 1/HRT

Uzinić: Nijedan svećenik ne bi smio gomilati novce

Mate Uzinić

Mate Uzinić

Foto: 1 na 1 / HRT

Nijedan svećenik ne bi smio gomilati novce u banci. Novac koji dobivamo samo dijelom pripada nama, on na svoj način pripada i svima kojima je Crkva poslana, a posebno potrebitima, rekao je nadbiskup Mate Uzinić gostujući u emisiji Romana Bolkovića "1 na 1".

Uzinić je prvi put financije jedne biskupije učinio javnima. Otkrio je i zašto.

- To po sebi ne bi trebalo biti ništa neobično, to je danas standard koji bi svi pa tako i u Crkvi trebali slijediti. Ja sam  to učinio zbog određenih teškoća na koje sam naišao i određenih loših poteza, trebalo je pokazati žaljenje zbog toga što se dogodilo i pokazati da želimo ići u drugom smjeru. Transparentnost pomaže više onom tko je transparentan, nego onom kome se kroz transparentnost šalje poruka, rekao je Uzinić.


- Većina toga što dobivamo od RH služi nam za svakodnevne stvari, nema tu bahatosti i pretjerivanja, većina svećenika ima prosječna ili čak ispodprosječna primanja, sve drugo je velika fama. To nam pokazuje i financijsko izvješće u dubrovačkoj biskupiji. Sav novac koji Crkva prima se treba trošiti za tri svrhe. Prva svrha je  poslanje zbog kojih Crkva postoji da može naviještati Božju riječ - gradnja novih objekata, pastoral, evangelizacije. Druga svrha je uzdržavanje svećenika, biskupa da možemo dostojanstveno živjeti, ne da se bahatimo. Treća svrha zbog koje Crkva posjeduje dobra je pomoć potrebitima, dodao je nadbiskup.


Mate Uzinić i Romano Bolković

Mate Uzinić i Romano Bolković

Foto: 1 na 1 / HRT

Uzinićevo geslo je "Od ljudi za ljude". Na dan kad je trebao odgovoriti hoće li prihvatiti službu dubrovačkog biskupa nadahnuo ga je tekst iz poslanice Hebrejima iz koje je izvukao to geslo, a koje je na kraju prihvatio i kao svoje poslanje.

- Ja nisam nešto poseban, nisam pao s neba, slab sam čovjek, ja sam grešnik. Dolazim iz sasvim obične, seoske radničke sredine. Želio sam sebi to osvijestiti da se ne bi zbog službe uzoholio, rekao je.

Uzinić je nedavno proslavio 10 godina biskupske službe, a priznao je da je kao student imao krizu te je razmišljao o napuštanju svećeničkog poziva.

Utjecaj pape Franje

Uzinić je otkrio kako je papa Franjo utjecao na formiranje njega kao osobe i svećenika.

- Njegova neopterećenost protokolom i poruke koje govori - Crkva koja više nije kraljevski dvorac zatvoren u sebe, koja se brani od svijeta, nego Crkva koja je postala poljska bolnica koja ide prema svakom čovjeku da mu vida rane. Znam da postoje neke stvari koje moram činiti, ali trudim se ne biti time opterećen, rekao je.

Papa Franjo, kazao je Uzinić, nudi politiku koja je zainteresirana za opće dobro, ali ne isključuje svakog pojedinog čovjeka i njegovo dobra.

- To je politika za narod, nije nacionalistička nego je univerzalna. To je politika kojom se ne brinemo za privatne interese nego se brinemo za dobro onih koji su nam povjereni, rekao je.

Upitan je li moguće u današnjoj Europi moguće propagirati viziju politike u kojoj je nacionalizam neprihvatljiv, Uzinić je rekao:

- To ne znači ne ljubiti vlastiti narod, nego ne misliti da smo veći od drugih i ne mrziti druge. Papa encikliku Fratelli tutti ne upućuje samo nama katolicima, ona je upućena svakom čovjeku bez obzira na naše razlike. On s druge strani traži sugovornike, nijednu nije napisao samo s pozicije katoličke Crkve. Radikalizam koji je prisutan u svijetu islama, Papa ne želi rješavati napadom, odbijanjem ili zatvaranjem, nego želi pomoći islamskom svijetu da sam prebrodi tu situaciju tražeći sugovornike u tom svijetu, rekao je.

Uzinić je rekao da Papina enciklika zapravo nudi novu staru sliku Crkve te šalje poruku o brizi za čovjeka.

- Meni se svidjelo kad Papa kroz sliku obitelji govori kakvi bi trebali biti odnosi u svijetu. On kaže da se u obitelji svađamo, da obitelji imaju poteškoće, ali u obitelji se mirimo, u obitelji je svakom stalo do dobra onog drugog, rekao je.

Kanonizacija Stepinca

Govoreći o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, Uzinić je rekao kako je proces opterećen političkim raspravama i interesima.

- Spominje se ovih dana to pismo, bilo bi dobro da se iznese to što se u njemu nalazi. Svojevremeno se govorilo o pismu koje nije autentično od kardinala Stepinca, nego je napravljeno iz drugih interesa. Radi li se o tom pismu, ne znam. Treba voditi računa o kontekstu u kojem su pisane te riječi, nije kontekst 21. stoljeća jednak onom iz 40-ih godina 20. stoljeća, rekao je. 

Žene u Crkvi

Uzinić se osvrnuo i na uvođenje žena u službu akolitata i lektorata rekavši da Papa zapravo nije napravio puno, već je izbacio samo jednu riječ koja je bila viška, a ta riječ je muškarci.

- Sada svi laici mogu i trebaju primiti tu službu. Dosad su žene bili akoliti i lektori ili čitale u liturgijskim slavljima, kod nas nešto manje nego na Zapadu. Ono što je bilo različito je da te službe nisu bile podjeljivane na jedan svečan način kroz molitvu kao što se to činilo za muškarce. Budući da te službe ne proizlaze iz svetog reda nego iz krštenja, shvatilo se da nema razloga da tu službu ne vrše i žene. Ja to pozdravljam i nadam se da ćemo uskoro moći i uvesti i u našim biskupijama, rekao je.

Mate Uzinić

Mate Uzinić

Foto: 1 na 1 / HRT

Istospolne veze

Upitan kako odgovara na pojašnjenje Kongregacije za nauk vjere kojim se ne odgovara na pitanje smije li Crkva blagoslivljati istospolne parove, Uzinić je odgovorio:

- Katolička crkva nijednu vezu koja je neregularna i nije u skladu s njezinim učenjem ne može blagoslivljati, ali to ne znači da ne može blagoslivljati osobe. Stav znanosti prema pitanju homoseksualnosti se promijenio što znači da i Crkva mora promišljati svoje odnose i stavove u odnosu na tu pojavu no ne znači da može olako zaobilaziti svoje naučavanje i koje o tom pitanju nije diskriminatorno jer se isto odnosi na druge veze koje nisu usklađene s naučavanjem i praksom katoličke crkve, rekao je Uzinić.

Nadbiskup Uzinić vjeruje da je moguć bolji svijet nakon pandemije koronavirusa jer nas je ona, kako je rekao, naučila što vrijedi. Misli kako ne bi bilo dobro da se nakon pandemije vratimo na staro te poručuje da bi nam u središtu i dalje trebalo biti čovjekovo dobro.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!