Blagdan sv. Stjepana slavi se diljem zemlje

26.12.2022.

Zadnja izmjena 13:42

Autor: HRT

Dan nakon Božića, običaj je posjetiti rodbinu, prijatelje i kumove

Dan nakon Božića, običaj je posjetiti rodbinu, prijatelje i kumove

Foto: HTV / HRT

Dan nakon Božića vjernici diljem svijeta obilježavaju blagdan sv. Stjepana, prvog kršćanskog mučenika koji je bio jedan od sedmorice đakona u crkvenim počecima. Blagdan svetog Stjepana prvomučenika, u našoj zemlji i neradni dan. U mnogim krajevima danas počinje i blagoslov obitelji. 

Štefanje - selo je koje uz božićne blagdane slavi sve svoje mještane s imenom Stjepan i Štefica. Sve ih je manje iako općina onima koji djetetu daju ime Stjepan nudi potporu od 2000 kuna. O običajima u Štefanju u vijestima se javila novinarka HRT-a Suzana Balen.

Razgovarala je s vlč. Mirekom Hrvojićem, župnikom Župe sv. Stjepana u Štefanju i s načelnikom općine Štefanje Silvestarom Štefovićem.

Blagdan sv. Stjepana slavi se diljem naše zemlje. U Splitu je služena misa u crkvi sv. Stjepana na Sustipanu. 

Kako je obilježen blagdan u Splitu u podnevnom Dnevniku izvijestila je novinarka HRT-a Anita Markovina Radnić.

U zagrebačkom naselju Botinec održana je se misa u Župi sv. Stjepana prvomučenika. Već tradicionalno, na blagdan svetog Stjepana okupljaju se vjernici. Misa se održava u improviziranom objektu, jer župa još nema svoju crkvu. Kako se ondje slavi, provjerio je novinar HRT-a Fabijan Kale koji je razgovarao s Ivanom Pavlićem, članom ekonomsko-pastoralnog vijeća.

Sveti Stjepan posebno se štuje na sjeveru Hrvatske, gdje imendan danas slave mnogi Štefovi i Štefice. No tko je zapravo bio taj svetac i zašto ga Hrvati toliko vole, u Varaždinu je, u društvu omiljenog varaždinskog propovjednika vlč. Ivice Cujzeka, župnika Župe svetih Fabijana i Sebastijana, doznao novinar HRT-a Goran Damjanić.

Stjepanov rani život nije do danas poznat. Nakon Isusove smrti, Stjepanovo otvoreno propovijedanje Isusova nauka i pripadništva zajednici kršćanskih učenika dovelo ga je do osude za ''bogohuljenje'', a zatom i do smrti kamenovanjem.

Kako je broj kršćana rastao iz dana u dan, apostoli su osjetili potrebu oformiti svoje pomoćnike i na taj su način nastali đakoni. Prvotna im je zadaća bila paziti na red kod zajedničkih molitvenih susreta, dijeliti vjernicima poklone i nositi euharistiju bolesnima i utamničenima.

Najugledniji i najenergičniji među đakonima bio je Stjepan. Tek što je počeo djelovati istaknuo se revnošću i čudesima, koja je Duh Sveti činio preko njega. Navukao je na sebe mržnju starih Židova zbog plemenite i smione slobode kojom je naviještao evanđelje u svakoj prigodi.

Jednoga dana, kada im je predbacio što su progonili proroke i ubili Krista, oni su ga izveli izvan grada i kamenovali. Stjepan je tako postao prvi mučenik koji je prolio krv za Krista. U trenucima umiranja molio je za one koji su mu oduzimali život. Umirući, bilježi Sveto pismo, Stjepan je klicao: ''Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!''.

Zbog svoje vjernosti Kristu koju je prvi posvjedočio krvlju nazvan je Prvomučenikom. Njegov je lik u povijesti Crkve postao primjer svih ostalih mučenika. Svetkovina svetoga Stjepana Prvomučenika slavi se drugi dan Božića, 26. prosinca. Na taj je dan ova svetkovina u crkveni liturgijski kalendar uvedena 380. godine.

Običaji koje nam donosi sveti Stjepan

U čast prvom kršćanskom đakonu i prvom mučeniku za vjeru, svetom Stjepanu, u narodu su nastali mnogi običaji kojima se slavi Štefanje. Na taj dan iz staja su se izvodili konji i magarci, ali to je bio i dan kada se išlo u "čestitare".

Mnogi običaji do kojih se u puku držalo na Badnjak i Božić, ponavljaju se ili prenose nakon svetkovine kad se proslavljaju krsna imena, kao npr. na svetoga Stjepana i svetoga Ivana. Od pučkih običaja na Stjepanje, Stipanje ili Štefanje, u sjevernim se hrvatskim krajevima štuje dan konja ili mazgi čiji je svetac zaštitnik.

Seljaci su u Istri na taj dan izlazili s konjima, jahali ili se utrkivali, pa se u prošlosti znalo okupiti mnogo konja i njihovih gospodara, kao npr. u Trsteniku u Istri. Podrijetlo i starina tog običaja u nas nisu jasni, pa se misli da je to ostatak davnog ritualnog objahivanja polja poznatog iz različitih naroda, osobito u srednjoj Europi.

Na sam Božić u Hrvatskoj ljudi nisu odlazili u posjete, ali drugog dana Božića, dakle, na Stjepanje, obilazili su rođake i prijatelje. Mlade su snahe posjećivale roditeljski dom i majci i ocu nosile darove.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!