Plenković: Hrvatska je danas snažna država

Hrvatska obilježava Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. Tada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena je njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Prvi saziv Sabora imao je 351. zastupnika i tri vijeća, a izabrani zastupnici tada su za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana.

Dan državnosti slavio se na današnji dan tijekom devedesetih, 2001. godine je prebačen na 25. lipnja, a 2019. je vraćen na 30. svibnja.

Središnja proslava Dana državnosti i desete obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji održana navečer u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu uz izravan prijenos na Prvom programu Hrvatske televizije te preko multimedijske platforme HRTi. Nastupili su zbor, orkestar i balet HNK te operni solisti. Svečanost je okupila brojne goste iz javnog, kulturnog i političkog života.

Ovako se u Hrvatskom saboru, prije 33 godine, pisalo jedno od najvažnijih poglavlja hrvatske povijesti.

- Kao što sam vjerovao da će hrvatski narod reći svoju zrelu riječ na prvim demokratskim izborima, još sam čvršće uvjeren da će on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini, rekao je Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike (30. svibnja 1990.).

O Hrvatskom državnom saboru

Konstituiranje novog sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je "u izuzetno svečanom ozračju", zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.

Za potpredsjednike Hrvatskog državnog sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio prisutnima i istaknuo da je kroz dugu povijest "Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice".

Prvi saziv imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnima i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz '90. radio je malo dulje od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ, kao i "božićni Ustav".