Diljem zemlje slavio se najveći kršćanski blagdan

09.04.2023.

Zadnja izmjena 20:33

Autor: Iva Magušić-Dumančić/Dnevnik/HRT

Kardinal Bozanić predvodio misno slavlje na Uskrs

Kardinal Bozanić predvodio misno slavlje na Uskrs

Foto: Slavko Midzor / PIXSELL

Diljem zemlje slavio se najveći kršćanski blagdan. Kristovo uskrsnuće središnji je događaj kršćanstva i temelj vjere, dan kada se na misnim slavljima blagoslivlja i hrana uz koju se, za blagdanskim stolom, okupljaju obitelj i prijatelji.





Pregled slavlja Uskrsa - poruke mira i nade:

Koren: Mir će biti djelo pravde i mir nam je potreban na svim razinama

Vjernici diljem zemlje i večeras slave u krugu obitelji

Kutleša: Kada se zatvore jedna vrata uvijek Bog otvara druga

Nadbiskup Zgrablić: Isusovo uskrsnuće temelj kršćanske vjere

Mons. Hranić: Poruka praznog Isusovog groba na uskrsno jutro kao vrelo snage

Bozanić: Uskrs je pobjeda života nad smrću

Blagoslov hrane u požeškoj katedrali

Mons. Uzinić: Uskrsnuće se događa kada je ljubav jača od mržnje, a oprost od osvete

Mons. Puljić: Uskrs blagdan optimizme; odbaciti sve što rađa malodušje i pesimizam

Državni vrh uputio uskrsnu poruku građanima

Bozanić pozvao vjernike da pomažu drugima, osobito prognanicima

Varaždin: Mnoštvo je vjernika sudjelovalo na jutrošnjem misnom slavlju

Jutarnja misa u Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću

Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan


Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen na Kristovo uskrsnuće diljem zemlje slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Na Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguju šunka, često domaći kruh te slastice.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se Vazmeno bdjenje, a mnogi smatraju da je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan nisu se služile mise, nego se obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdjenje.

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanska jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio pučkih uskrsnih običaja.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje ju svećenik blagoslivlja, a zatim vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su pinca, sirnica, različite uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.

Djeca za Uskrs igraju tradicijske igre u koje su uključene pisanice, poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima uzme se jaje i izabere protivnik. Jaja se tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona koja ostane cijela nakon završenog kruga tuckanja.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs može biti samo unutar toga vremena.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!