Hrvatska je, više od tri desetljeća nakon završetka Domovinskog rata, proglašena - zemljom bez mina. Posljednja je uklonjena početkom godine u Ličko-senjskoj županiji. Razminiranje je počelo odmah nakon rata, a u proteka tri desetljeća u minskim je poljima život izgubilo 208 građana i 41 pirotehničar. Na razminiranje je potrošeno oko milijardu i 200 milijuna eura.
Ulica smrti - tako su stanovnici Mošćenice zvali Ulicu kralja Tomislava. Odmah pokraj nje – Kotar šuma, nadomak Petrinje, bila je prepuna mina.
- Poslije rata mnogi ljudi zbog svoje egzistencije, zbog svojih livada, paša, da bi došli do drva i išli su u minski sumnjiva područja i nažalost veliki broj ljudi je stradao, rekao je Nenad Gavranović iz Mošćenice.
U centru mjesta spomenik mještanima poginulima u minskim poljima.
Mislim da je 12 ili 13 civila, smrtno stradalo. Jedan je ranjen, drugi su smrtno stradali. Jer ovdje mine koje su bile, te nisu praštale nikome, naveo je Marko Jurić iz Moščenice.
U Kotar šumi više nema mina. Očišćena je i cijela Hrvatska, rezultat višedesetljetnog rada stotina pirotehničara. Prva žena među njima, Nada Ušurić, pokazuje fotografije – na početku, s malo opreme, bez pancirke, ali uvijek na oprezu.
Put do sigurnog tla: Hrvatska eliminirala milijune eksplozivnih ostataka rata
- Mi ne znamo hoćemo mi naći minu ili nećemo, ili ćemo stati na nju. Dobili smo pipalicu, škare za šikaru i dnevno smo 70 kvadrata radili da bude čisto, objašnjava pirotehničarka u mirovini Nada Ušurić.
- Mislim da su šumska područja bila najizazovnija, zbog same konfiguracije tla i zbog toga što nije bilo moguće upotrijebiti strojeve. Kosina, šuma, to je ručnom detekcijom raditi, pojašnjava pirotehničar u mirovini Roman Horvat.
Rub ratne bojišnice protezao se više od tisuću kilometara, i nakon rata svaki peti stanovnik Hrvatske živio je u opasnosti od mina.
- Uklonjeno je 410.000 komada protupješačkih protuoklopnih mina i drugih eksplozivnih ostataka rata. Od tih 410.000 eksplozivnih sredstava 103.000 je protupješačkih i protuoklopnih mina i 307.000 komada eksplozivnih ostataka rata odnosno neeksplodiranih ubojnih sredstava, naveo je načelnik Hrvatskog centra za razminiranje - Davor Laura.
A na čak 100 milijuna četvornih metara u razminiranju su sudjelovali besposadni sustavi Dok-inga. Tako su spašeni mnogi životi.
- Prije nego što se uopće krene u ručno razminiranje, jedan stroj krene ispred ljudi i očisti gotovo sve ugroze. Nakon stroja vam to više ide kao vizualan pregled i skupljanje pronađenih ostataka koji su ili razbijeni ili detonirani, kazao je Dino Išasegi - DOK - ING.
Nakon 15 godina opreza: Hrvatska slobodna od mina
Za umirovljene pirotehničare, dani na terenu teško se zaboravljaju.
- Drago mi je danas kad prođem autocestom recimo kroz Liku, taj dio pa skroz do Šibenika, mi smo cijeli taj prostor za autocestu razminiravali objašnjava Ušurić.
- Nakon toliko rada, truda koji smo ja i ostali dečki uložili u razminiranje Hrvatske ipak je olakšanje nakon svega toga, poručuje Horvat.
Nakon 15 godina u minskim poljima Mato Novak sad će napokon moći otići u šumu bez stresa i detektora. Sad kad je posao završen, a mirovina još daleko, pita se - što dalje.
- Sindikat i udruge su se već pokrenule oko toga i koliko imam saznanja razgovaraju i pregovaraju sa Vladom i ministrom. Traži se zajedničko rješenje, da li kao čuvari šuma, da li kroz rendžersku službu o kojoj se priča da će se osnivati, naveo je pirotehnički nadzornik za kontrolu kvalitete HCR-a - Mato Novak.
Table „Oprez, mine“ otišle su u povijest. Uz sjećanje na sve koji su stradali, Hrvatska je sada zemlja sigurnih koraka.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!