Hrvoj Šipek u Saboru: Nema namjernog prikrivanja i zataškavanja

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek rekla je u četvrtak u Saboru da premijera Andreja Plenkovića ne izvještava o izvidima i tijeku kaznenih postupaka, istaknuvši kako procesuiranje i najviših državnih dužnosnika pokazuje da nema nedodirljivih.

Prilog novinara Šime Vičevića iz središnjeg Dnevnika HTV-a pogledajte u nastavku:

- Te izjave premijera možete isčitati samo kao potvrdu da premijer nije dobio informaciju i da ga ne izvještavam o izvidima i tijeku kaznenih postupaka, rekla je Hrvoj Šipek nakon sedmosatne saborske rasprave o Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2021.

Time se referirala na SDP-ovu Sanju Radolović koja je tijekom rasprave podsjetila na izjave premijera Plenkovića o njoj nakon uhićenja bivšeg ministra gospodarstva Darka Horvata.

Hrvoj Šipek je negativno odgovorila i na upit Mostovog Nikole Grmoje je li komunicirala s Josipom Rimac vezano uz vjetroelektrane.

Glavna državna odvjetnica navela je da Josipu Rimac zna iz vremena dok je bila gradonačelnica Knina, a ona voditeljica Građansko-upravnog odjela. Pri tome je Rimac dolazila u DORH radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa između RH i Grada Knina.

- Tijekom izvida, istrage i ostalog nikada nisam s Rimac komunicirala, naglasila je Hrvoj Šipek.

Vezano uz Grmojevo pitanje kako je došlo do pucanja mjera kada se prisluškivala Rimac i ostali, Hrvoj Šipek je rekla kako nisu otkrili tko bi za to bio odgovoran jer do toga nije niti došlo, s obzirom da je sama Rimac došla u policiju i prijavila da ju netko prati i istražuje jer je našla "bubu" u autu.

Hrvoj Šipek: Neistinite teze da DORH i Uskok štiti pojedine osobe

Hrvoj Šipek je zlonamjernim i neistinitim ocijenila teze koje se plasiraju da DORH i Uskok štiti pojedine osobe i ima selektivan pristup kod procesuiranja.

Osvrćući se na predmet vezan uz SMS poruke, rekla je da su prikupljeni dokazi koji ukazuju na postojanje osnovane sumnje. Otvorene su istrage koje su proširivane u više navrata i tijekom kojih je ispitano više od 200 svjedoka, prikupljena je i analizirana opsežna dokumentacija i provedeno više vještačenja, rekla je. Po okončanju istraga su podignute tri optužnice protiv ukupno 41 osobe i doneseno je 12 osuđujućih presuda.

- Među optuženicima su najviši državni dužnosnici - tadašnji potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva i obrta (Darko Horvat), tadašnji ministar rada (Josip Aladrović). Ne možete govoriti da se radi o selektivnom pristupu, da izbjegavamo i bojimo se raditi svoj posao, istaknula je Hrvoj Šipek.

Glavna državna odvjetnica poručila je i da to što je nešto objavljeno u medijima, nije dokaz, jer izneseni navodi moraju biti provjereni i potvrđeni.

Istaknula je i da procesuiranje najviših državnih dužnosnika pokazuje da nema nedodirljivih, da se nikoga ne štiti i nema naloga.

Tijekom rasprave HDZ-ovi zastupnici upozoravali su na velik pritisak na rad DORH-a putem medija i javnih istupa oporbenih političara.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin rekao je kako nezavisnost ne znači neodgovornost ni nedodirljivost.

- Mi ovdje, kada ukazujemo na neke očite propuste, ispada da radimo pritisak, kazao je, dodavši da su saborski zastupnici glavnom državnom odvjetniku, kojeg bira Hrvatski sabor, poslodavac i vrednuju njegov rad.

Grbin je kazao i da su uvjeti u kojima radi DORH kao i plaće u državnom odvjetništvu često ispod svake razine, što se mora popraviti.

Pohvalivši rad DORH-a, Dražen Bošnjaković (Klub HDZ-a) rekao je da od broja optužnica koji oni podignu, njih 86 završi osuđujućim presudama na sudu. I on je negirao oporbene optužbe u raspravi da DORH štiti korupciju, da štiti premijera Plenkovića i sl. Složio se da DORH-u, ali i drugim zaposlenicima u tijelima državne uprave, treba osigurati bolje uvjete za rad i povećati plaće.

I dok je većina oporbe od Hrvoj Šipek tražila odlučan obračun s, kako kažu, krupnim ribama umočenim u blato korupcije, Željko Sačić (HS) pitao ju je što se čini da se postupak protiv hrvatskih državljana iz Zambije prebaci u Hrvatsku.

- Morate odgovoriti što činite kako bi se postupak protiv osmero hrvatskih državljana u Zambiji za strahovito teško kazneno djelo, pokrenuo u Hrvatskoj, kazao je Sačić.

On smatra kako bi to možda bio način da se proces iz Zambije prebaci u Hrvatsku, a da se ujedno dade do znanja našim političarima, prije svega ministru vanjskih poslova, da ne propagira bijelu supremaciju i da ne vrijeđa zambijska tijela kaznenog progona.

Raspravu o izvješću, koju su potpisima sami pogurali, oporbeni zastupnici su iskoristili da bi ponovno prozvali premijera, Vladu i vladajuću većinu za korupciju.

Orešković (Centar): Plenković je alfa i omega svih korupcijskih afera

- Od slučaja lex Agrokor i skupine Borg, preko niza ministara uhvaćenih u korupcijskim aferama, Andrej Plenković je alfa i omega svih korupcijskih afera, ustvrdila je Dalija Orešković (Centar), poučivši da zato sva žestina oporbenih kritika treba biti usmjerena prvenstveno prema njemu i njegovoj vladajućoj većini. Ako je razina korupcije pod Plenkovićevom vladom i većinom dosegnula te razmjere da ovdje nema savjesti i odgovornosti da se koruptivna vlast smijeni, oporba bi trebala tražiti prijevremene izbore, izjavila je zastupnica.

Nezadovoljna je i što DORH nije promptno reagirao na medijske objave da je afera omega i software pokucala i na premijerova vrata, a poručuje i da ju osobno ne bi zadovoljilo ni da je USKOK već podigao optužnicu "jer bi epilog došao za nekoliko godina".

Marija Selak Raspudić (Most) glavnoj državnoj odvjetnici poručila je da joj nije lako. 

- Velike su želje HDZ-a, vaši su stolovi manji od vaših ladica, kazala je. Hrvoj Šipek je pitala i kako to da oporbeni poziv na raspravu o izvješću shvaća kao pritisak, a direktan poziv premijera kao topli razgovor i poticaj na kvalitetnije djelovanje.

Nađ (Socijaldemokrati): U mreži samo srdelice, ne u krupne ribe

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) kaže da DORH i USKOK u svoju mrežu nisu uspjeli uloviti krupne ribe umočene u blato korupcije, već samo srdelice. Ako ne počistite sve krupne ribe iz tog koruptivnog mora, DORH i USKOK će postati predmet sprdnje, a i vi zajedno s njima, rekla je glavnoj državnoj odvjetnici.

Da velike ribe moraju imati prioritet, smatra i Sandra Benčić (ZLB). To u izvještaju i u vašem izlaganju na Odboru za pravosuđe nismo vidjeli, rekla je glavnoj državnoj odvjetnici.

Peđa Grbin (SDP) joj pak poručuje da se ne može u isti red stavljati kazneno djelo krađe, sa onim što rastvara tkivo društva i države, a to je korupcija na najvišoj državnoj razini.

- Vi ste možda uspješni u progonu krađa i to je dobro, ali ovo je bitno za funkcioniranje države i društva, naglasio je zastupnik. Podsjetio je i da je FBI nedavno pretraživao stan američkog predsjednika Bidena koji s tim nije imao problema.

- Mi u Hrvatskoj do toga još nismo došli, a za to velika odgovornost leži na vama, kazao je Grbin.

Habijan (HDZ): Većina daje institucijama da rade svoj posao

Damir Habijan (HDZ) istaknuo je da bi bilo dobro da se u raspravi pokaže tko je tko, tko drži do samostalnih i neovisnih institucija, a tko je taj tko na njih vrši eklatantan pritisak.

Vladajuća većina daje institucijama da rade svoj posao, s druge strane imamo oporbu koja kaže da je nezadovoljna što DORH nije reagirao na medijske napise, da će procesuirati glavnu državnu odvjetnicu, da će je pritiskati, naveo je zastupnik pitajući kolege je li to država u kojoj žele živjeti ili žele državu u kojoj će te institucije biti samostalne.

Zlata Hrvoj Šipek ponovila je u Saboru da nikada nije ništa namjerno prikrivala ni zataškavala, priznavši tek da je u slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac došlo do propusta.

- Ostajem kod svih izjava, došlo je do propusta, ali nikako se ne radi o namjernom i svjesnom prikrivanju i zataškavanju predmeta, a u konačnici to pokazuju optužnice podignute protiv iste osobe, odgovorila je Hrvoj Šipek na pitanje Sabine Glasovac (SDP) o predmetu Žalac u raspravi o Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2021.

Hrvoj Šipek: Propust je što je predmet Žalac preuranjeno zatvoren

Predmet Žalac zanimao je i Božu Petrova (Most) koji je optužio Hrvoj Šipek da OLAF-u nije proslijedila dokumente vezane za taj predmet.

OLAF nikada od DORH-a u tom predmetu nije tražio dostavljanje dokumentacije, odgovorila je Hrvoj Šipek te odbacila tvrdnje da je predmet 'držala u ladici'. Propust je što je predmet preuranjeno zatvoren, dodala je.

Odbacila je i tvrdnju Karoline Vidović Krišto (OIP) da odlazi po upute kod premijera Andreja Plenkovića ulazeći na stražnji ulaz u zgradu Vlade.

- To su puke tvrdnje i za to nemate dokaze, to naprosto nije istina, kazala je Hrvoj Šipek.

Pritisak na DORH?

Na upit Damira Habijana (HDZ) osjeća li pritisak glavna državna odvjetnica odgovorila je da joj je zadovoljstvo upoznati zastupnike s radom državnog odvjetništva i to ne smatra pritiskom na DORH. Dodala je, međutim, da su izjave i javni nastupi saborskih zastupnika i drugih javnih osoba direktno u suprotnosti sa zakonom koji kaže da je zabranjeno koristiti osobni utjecaj i javne istupe za kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti.

- Nedozvoljeni pritisak je kad ide u smjeru koje i kakve odluke bi se trebale donijeti, Državno odvjetništvo ne može govoriti što će se, kako, kada i kojom dinamikom poduzimati, o tome se ne može razgovarati, izvidi su tajni, pojasnila je odgovarajući Domagoju Hajdukoviću (Socijaldemokrati).

- Objavljivati primjerice radnje koje se namjeravaju poduzeti može imati za posljedicu da će se dokazi uništiti ili nestati određena dokumentacija, poručila je Hrvoj Šipek.

Ivan Penava (DP) spomenuo je istrage i pretrese u SAD-u i povukao paralelu s Hrvatskoj, na što mu je Hrvoj Šipek kazala da je riječ o dva potpuno različita sustava, da u Americi okrivljenik je dužan govoriti istinu, a u Hrvatskoj se  može braniti kako smatra da je najbolje, može lagati, varati, podmetati.

Podnašajući Izvješće Hrvoj Šipek ukazala je na nedostatne ljudske kapacitete državnog odvjetništva te poručila da će teško s postojećim kapacitetima pratiti sve intenzivniji rad sudova i rasprava što je posljedično dovesti do pada broja riješenih predmeta i produljiti trajanje istraga.

Sve manje ljudi javlja se na oglase, državni odvjetnici odlaze

- Opterećenje državnih odvjetnika i zamjenika, niske plaće , dugotrajno školovanje, pravosudni ispit, državna škola , tako da općinski zamjenik može postati ako ima sreće između 30 i 35 godine života, za koju plaću, pri čemu nema ni moralnu ni materijalnu satisfakciju, za jedan sat dežurstva dobije oko dvije kune neto, a onda čita i sluša kako smo nesposobni, neznalice, korumpirani, pod utjecajem ovih ili onih, kazala je.

- Sve manje ljudi javlja se na oglase, državni odvjetnici odlaze, nitko se ne javlja za posao državnog odvjetnika, a i interes studenata za rad u pravosuđu je sve manji, dodala je.

Ukazala je i na nedovoljna financijskih sredstava, u 2021. odobreno je ukupno 419 milijuna, što je 9,5 posto sredstava manje nego 2020. Općinska i županijska odvjetništva redovito ukazuju na nedostatak sredstava za intelektualne usluge, vještačenja, prevođenje, edukacije i slično.

Glavna državna odvjetnica poručila je i kako se predmetima korupcije posvećuje posebna pozornost i ulaže puno truda, ali da se radi o složenim predmetima i rezultati se ne mogu očekivati 'preko noći'.

Tim više što je rad Uskoka opterećen velikim brojem prijava koje su često neutemeljene što se vidi iz visokog postotka odbačaja, rekla je dodavši da se radi o prijavama građana protiv službenih osoba koje su nezadovoljni njihovim radom.

Očekuje se duga i burna rasprava jer se samo za replike javilo više od 40 zastupnika.

Pogledajte što je iz Sabora za središnji Dnevnik HTV-a javila Tatjana Munižaba: