Milas: Godišnje se vrati oko 10.000 ljudi s hrvatskim državljanstvom

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izjavio je u srijedu da se godišnje u Hrvatsku vrati oko 10 tisuća ljudi s hrvatskim državljanstvom, te je lani bilo 6700 prijema u državljanstvo.

- Godišnje se 10 tisuća ljudi s hrvatskim državljanstvom vrati u Hrvatsku, nekada ih je bilo najviše iz BiH, a danas imamo spoznaje da ih je najviše iz Njemačke, rekao je Milas u saborskoj raspravi o zakonu koji treba osuvremeniti i unaprijediti odnose i položaj Hrvata izvan Hrvatske, a koji je dobio zastupničku potporu.

Izjavio je i kako je prošle godine bilo 6700 prijema u hrvatsko državljanstvo, najviše iz Argentine i Čilea.

Milas je, odgovarajući na zastupničke upite vezane za izmjene Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje, nabrojao niz mjera kojima hrvatska država nastoji privući svoje iseljenike i njihove potomke, ali i pomoći Hrvatima koji žive izvan nje, posebno onima u BiH.

Središnji Ured za Hrvate pokrenuo učenje hrvatskog jezika

Trudimo se omogućiti Hrvatima izvan Hrvatske da nauče hrvatski jezik, imamo posebnu upisnu kvotu za studente iseljenike, dijelimo stipendije, nabrojao je je Sabini Glasovac (SDP).

Središnji Ured za Hrvate pokrenuo je učenje hrvatskog jezika kroz internetske tečajeve A1 i A2, koji danas imaju preko 30.000 polaznika. Nakon što je 2018. godine uvedena posebna upisna kvota za studente, hrvatske iseljenike i pripadnike hrvatske nacionalne manjine, danas ih na svim sveučilištima studira preko 200, odgovorio je HDZ-ovim Majdi Burić i Maksimilijanu Šimraku.

Broj studentskih stipendija je sa 450, koliko ih je bilo 2016., narastao na 1500.

Od tih 450 stipendija, 250 ih je bilo za studente u BiH, a 200 za studente iz BiH koji studiraju u Hrvatskoj. Prije nekoliko dana dodijeljeno je 1500 stipendija Hrvatima koji studiraju u BiH i 200-tinkak za one koji studiraju u Hrvatskoj. Od prije dvije godine imamo i stipendije za Hrvate u Srbiji, Makedoniji, na Kosovu, odgovorio je HDZ-ovoj Danijeli Blažanović.

Nije se suglasio sa ocjenom Ivice Ledenka (Most) da mjera Biram Hrvatsku nije polučila rezultate, jer je odobreno samo 814 zahtjeva.

Ne mislim da je to mali, beznačajan broj, to je dobar putokaz za druge, naglasio je državni tajnik.

Hrvatima u Srbiji u deset godina pet puta povećana sredstva za baštinu

Potvrdio je kako Hrvatska čini sve da olakša položaj Hrvata u Srbiji, te kako su im zadnjih deset godina pet puta povećana sredstva za njegovanje baštine, izgrađen Hrvatski dom, projekt od strateškog značaja.

U BiH se, odgovorio je Nikoli Mažaru (HDZ), radi na 16 projekata od strateškog značaja, od distrikta Brčko, preko središnje Bosne do Mostara i Širokog Brijega.

Na upit Ivice Kukavice (DP) o izbornom zakonu u BiH, koji treba osigurati da Hrvati budu jednakopravni, istaknuo je kako je ta tema na dnevnom redu svih razgovora koje "posebno premijer" vodi u okviru međunarodnih organizacija kako bi BiH dobila političku stabilnost.

- Ne bih vukao takvu paralelu, to nije najbolje, o načinu glasovanja razgovaramo, odgovorio je Milas na upit Viktorije Knežević (Centar) poduzima li se nešto da, kod ostvarivanja biračkog prava, ono što imaju zatvorenici, dobiju i iseljenici,

- Te podatke nemam, imat će ih Porezna uprava na kraju godine, odgovorio je Milas na upit Draženke Polović (Možemo) koliko je povratnika, oslobođeno plaćana poreza na dohodak na pet godina.

Velju Kajtaziju (zastupnik manjina) koji je pozvao da se razmisli da se mehanizmi iz zakona primjene i na hrvatske useljenike, pripadnike nacionalnih manjina, poručio je kako se oni tretiraju na isti način i imaju ista prava, ako su hrvatski državljani.

Skrb za Hrvate izvan domovine ustavna ali i moralna obveza

Saborski zastupnici složili su se da je skrb za Hrvate izvan domovine ne samo ustavna nego i moralna obveza Hrvatske, istaknuvši potrebu dodatnih napora za njihov povratak i jačanja suradnje s dijasporom.

- Briga za Hrvate izvan domovine ustavna je ali i moralna obveza, pitanje osjećaja, identiteta, pitanje smisla hrvatske povijesti(...) , skrb za hrvatski narod izvan Hrvatske je interes Hrvatske, prije svega u današnjem trenutku demografske katastrofe, rekao je Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) u raspravi o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o odnosnima RH s Hrvatima izvan Hrvatske.

- To nije samo demografski i gospodski interes Hrvatske nego i sigurnosni, tu prije svega mislim na Bosnu i Hercegovinu, koliko je važno za Hrvatsku za sadašnje i buduće potencijalne ugroze da su Hrvati u BiH svoji na svome, konstitutivan narod i da sami biraju svoje predstavnike, dodao je Raspudić.

Pohvalio je rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, ali i upozorio da taj dobar rad ne smije se koristiti kao smokvin list za nedovoljno činjenje vanjske politike Hrvatske prema Hrvatima u BiH, hrvatskim manjinama u susjednim zemljama i hrvatskom iseljeništvu.

- Prije pet dana ministar vanjskih poslova Turske izjavio da je Balkan integralni dio islamske civilizacije, na to se nije osvrnuo ni ministar vanjskih poslova, ni predsjednik Republike ni premijer, napomenuo je Raspudić.

Irena Dragić (Klub SDP-a) istaknula je da su potrebi dodatni napori kako bi se omogućio povratak mladih hrvatskih iseljenika, omogućiti im stipendije, posebice za deficitarna zanimanja, kao i rad za vrijeme ljetnih praznika u javnom ili državnom sektoru ili privatnom u poslovima za koje se obrazuju, te olakšati im birokraciju.

- Treba poticati povratak iseljenika jer je to uvjet opstanka Hrvatske i hrvatskog naroda, rekla je Dragić.

Založila se i za rješavanje stambenog pitanja povratnika kao i financijsku podršku u prvom razdoblju.

Viktorija Knežević (Klub Centra i NPS-a) i Zvonimir Troskok (Klub Mosta) pozvali su na omogućavanje elektroničkog glasanja Hrvata izvan domovine.

- Pravo glasa je najosnovnije građansko pravo, na parlamentarnim izborima izlaznost hrvatskih državljana izvan Hrvatske bila je vrlo niska, ispod 5 posto, poručili su.

- Ako Hrvatska želi povezati svoje iseljeništvo s domovinom, ako želi izgraditi modernu, otvorenu, globalno povezanu državu, onda to mora početi ostvarivanjem prava glasa, ustvrdila je Knežević.

Tomislav Josić (Klub Domovinskog pokreta) i Zdravka Bušić (Klub HDZ-a) pozdravili su prijedlog zakona jer, kako tvrde, ide u smjeru jačanja institucionalne povezanosti, kulturne suradnje i očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u dijaspori.

- Izmjene ovog zakona znatno će osuvremeniti i unaprijediti položaj Hrvata izvan Hrvatske, istaknula je Bušić.

Josić smatra da bi trebalo razmisliti i o novim modelima političke reprezentacije u Saboru, "posebno promatrajući broj zastupnika dijaspore naspram broja predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, pozvavši na ambicioznije i hrabrije korake u budućnosti.

Marinu Živkoviću (Klub Možemo!) sporno je osnivanje još jednog savjeta mladih "koji ništa ne savjetuje, Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske.

Pita se i zašto bi u sekularnoj državi Katolička crkva imala zajamčenog predstavnika u savjetu mladih.

- Hrvatski narod izvan Hrvatske oduvijek je bio vezan uz crkvu i njima je stalo da predstavnici crkve budu dio tih instituta, odgovorio mu je državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.