HUBOL predstavio model reformu hitne medicine

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) predstavila je u petak nacrt reforme hitne medicine u kojem traži novi ustroj hitnih bolničkih prijema, jačanje kadrova te uvođenje beneficiranog staža, upozorivši da je sustav preopterećen i dugoročno neodrživ bez hitnih promjena.

Budući da je više od 70 posto specijalističkih radnih mjesta u hitnoj medicini nepopunjeno, HUBOL predlaže paket mjera za privlačenje i zadržavanje kadra: skraćivanje radnog tjedna s 40 na 32 sata, beneficirani radni staž, povećanje koeficijenata te redovitu edukaciju i mogućnosti subspecijalizacije.

Naglašavaju i potrebu za većom sigurnošću zaposlenih, uključujući obveznu zaštitarsku službu i videonadzor te edukacije o deeskalaciji sukoba.

- Smanjenje fonda sati tjedno sa 40 na 32, povećanje koeficijenata i plaće za specijalizante i specijaliste i beneficirani radni staž, uvesti savjetodavne linije da pacijenti mogu dobiti informaciju i konzultaciju s liječnikom izvan vremena kada njihov obiteljski liječnik radi, istaknula je Maša Sorić, pročelnica Objedinjenog hitnog bolničkog prijma KB-a Dubrava.

Prijedlogom reforme hitne medicine želi se osigurati dostupniju, bržu i sigurniju skrb za pacijente te održivije uvjete rada za zdravstvene djelatnike, poručeno je na konferenciji za novinare na kojoj su prijedlog reforme predstavili predstavnici HUBOL-a i drugih zdravstvenih organizacija.

Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit upozorila je da je stanje u hitnoj medicini najuočljiviji simptom urušavanja sustava.

U dvanaest općih bolnica predviđeno je 110 specijalista hitne medicine, a radi tek šest. U pet KBC-ova i KB-ova predviđeno ih je još 110, no zaposleno je njih 15. Takvi podaci pokazuju koliko su timovi preopterećeni i koliko je hitna medicina sustavno zanemarena, navela je.

Radiološka i laboratorijska dijagnostika, naglašava se, moraju biti dostupnije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, suradnja s liječnicima obiteljske medicine treba biti aktivnija, a sustav informatički bolje povezan.

- Mi danas praktički imamo situaciju da je svaki peti liječnik obiteljske medicine liječnik koji je završio fakultet i počeo raditi. Znači ima manje od godinu dana radnog iskustva. To je ogroman broj liječnika koji se brinu za ogroman broj pacijenata i naravno da ti pacijenti onda više opterećuju hitnu službu, rekao je Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora.

- Možemo apelirati naravno na ljude da ukoliko nisu u potrebii da ne trebaju zloupotrebljavati javni sustav, kazao je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Reforma predviđa da se sadašnji OHBP-ovi preimenuju u Centre za hitnu medicinu (CHM), uz jedinstvenu trijažu, jasne protokole i učinkovitije upravljanje zbrinjavanjem pacijenata. Pacijenti kojima je potrebna hospitalizacija trebali bi biti zbrinuti unutar osam sati, dok bi opservacija bila ograničena na 24 sata.

Udaljenim područjima i otocima osigurale bi se stalne ambulante hitne medicine s dvjema medicinskim sestrama i dvama T1 timovima kako bi se povećala dostupnost skrbi.

Iz HUBOL-a naglašavaju da hitna medicina ne može biti reformirana bez rasterećenja obiteljske medicine, jačanja dijagnostike u domovima zdravlja i boljeg informatičkog povezivanja. Predlaže se i model snažnije palijativne skrbi, s više mobilnih timova, bolničkim odjelima, hospicijima i Nacionalnim centrom za palijativnu medicinu.

Prijedlog reforme izradio je HUBOL uz podršku dvanaest zdravstvenih organizacija. Riječ je o dokumentu usuglašenom s liječničkim i sestrinskim komorama, sindikatima, stručnim društvima i Koalicijom udruga u zdravstvu.

Dokument je sredinom listopada upućen Ministarstvu zdravstva, no sastanak nije održan. Ministarstvo je umjesto toga osnovalo radnu skupinu za analizu stanja u hitnoj djelatnosti. HUBOL poručuje da će nastaviti zagovarati reformu jer hitna medicina ne smije ostati improvizirani servis za sve probleme sustava.

Ministarstvo zdravstva najavilo reorganizaciju hitne skrbi

Ministarstvo zdravstva (MIZ) poručilo je u petak da će izmjenama Pravilnika unaprijediti uvjete rada djelatnika te podignuti kvalitetu pružanja hitne medicinske skrbi u cijeloj zemlji reagirajući na zahtjeve zdravstvenih udruga za reformom hitne medicine.

- Ministarstvo zdravstva osnovalo je Radnu skupinu koja okuplja sve relevantne dionike radi izrade najboljeg modela organizacije djelatnosti hitne medicine, poručili su iz MIZ-a nakon što je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), uz podršku dvanaest zdravstvenih organizacija, danas predstavila svoj nacrt Reforme hitne medicine.

Iz Ministarstva podsjećaju da je posljednja reforma hitne medicine provedena 2012. godine te smatraju da je sada idealan trenutak za sveobuhvatnu reorganizaciju puta pacijenta.

Naglašavaju da će se izmjenama Pravilnika o pružanju djelatnosti hitne medicine unaprijediti uvjete rada zdravstvenih djelatnika te podignuti kvaliteta pružanja hitne medicinske skrbi u cijeloj zemlji.

- Ministarstvo cijeni interes i doprinos strukovnih udruga, organizacija i stručnih društava, stoga će njihovi prijedlozi biti razmotreni u sklopu Radne skupine, dodali su.

Otvoreni su, kažu, za sve inicijative i prijedloge koji mogu pridonijeti atraktivnosti, učinkovitosti i održivosti djelatnosti hitne medicine, a Radna skupina već radi na njihovoj razradi.

Iz MIZ-a ističu kako je iznimno važno da sustav hitne medicinske službe bude organiziran tako da osigurava jednake uvjete i visoke standarde u svim dijelovima Hrvatske.

- Naša je trajna odgovornost osigurati sve potrebne resurse za učinkovito, dostupno i kvalitetno pružanje hitne medicinske pomoći, poručili su.