Slonjšak: Zapošljavati osobe s invaliditetom, ne ih "gurati" u sustav socijalne skrbi

10:35 / 18.06.2022.

Autor: Jasmina Popović/I.B./Intervju tjedna/HRT

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Foto: Intervju tjedna / HRT

Posljednjih dana fokus je na nesretnim i neugodnim slučajevima koje imaju osobe s invaliditetom. Napad na osobne asistentice na gospođu Vesnu Škulić, drugo je Tinder afera u Splitu i nesretne izjave političara koji su pokazali kako smo ponekad neinformirani o problemima s kojima se susreću naši sugrađani s invaliditetom.

U emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" o problemima koji muče više od 600 tisuća ljudi u Hrvatskoj govorila je Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom. 

Osudila je napad na gospođu Škulić.

- Tragičan događaj, naravno, da oštro osuđujem, kao i bilo kakav oblik nasilja, posebice prema osobama s invaliditetom, u ovom slučaju ženi. Jer ovo je pokazalo koliko su osobe s invaliditetom, posebno one koje žive same - ranjive i koliko je upravo ta bespomoćnost, nepokretnost, bila ciljana. Smatram to velikim problemom i kod drugih osoba s invaliditetom, koji primaju različite usluge u svom domu. Često puta nemaju prilike provjeriti osobine, razloge i motivaciju dolaska osoba za pomoć i brigu, posebno kad je dogovor sklopljen, kao u ovom slučaju, preko društvenih mreža, istaknula je.

Registar je jedno od rješenja, ali...

Naglasila je da se godinama ukazuje na nedostatak osoba pružatelja različitih usluga potrebnih osobama s invaliditetom.

- Kad se ne može ostvariti pravo na primjerice osobnog asistenta, gdje podrška ipak ide preko sustava, osobe s invaliditetom posegnu za traženjem preko oglasa, društvenih mreža i slično. Jedan od načina zaštite je sigurno Registar. No on se ne može uvesti ako ne postoji zakonska podloga, neki oblik sustavnih edukacija na koje će se javiti osobe koje to doista žele raditi. Mi danas imamo neke usluge koje su razvijene od strane gradova, države i općina, ali je ovo pokazatelj koliko su one nedovoljne. Naime, postoje različiti kriteriji koji otežavaju da osobe koje žive same dobiju svu potrebnu pomoć. Registar je sigurno jedan od načina, ali provjeravati se može i kod usluga osobnog asistenta putem doktora opće medicine. Barem o nekažnjavanju. No ipak ima slučajeva da i nakon par godina rada, asistent opljačka osobu kojoj pomaže ili da vrši verbalno nasilje godinama, a da ga ona ne prijavi iz straha da ne izgubi tu prijeko potrebnu pomoć, naglasila je.

Zakon o osobnoj asistenciji

- Mi godinama upozoravamo koliko je važno da se taj zakon donese, iako je pitanje koliko on može riješiti to što se događa iza zatvorenih vrata kad su osobe jedan na jedan. Taj zakon bi prvenstveno trebao regulirati satnicu, minimalno 4 do maksimalno 16 sati. Osim toga na taj bi se način trebalo regulirati da pružatelji usluga educiraju, informiraju i izvještavaju i asistente, ali i osobe s invaliditetom o tom odnosu, odnosno motivaciji pružatelja usluga. Za sada taj radni odnos nije reguliran kako treba, kao ni plaća, istaknula je.

- Mi kao ured iz godine u godinu imamo sve veći broj podnesaka koje primamo od građana, o diskriminaciji, uvredljivom oslovljavanju, učestalim dnevnim prozivkama, vrijeđanju i omalovažavanju. Životni troškovi su zbog invaliditeta veći pa je najveći broj pritužbi bio iz područja socijalne skrbi, zaštite, zapošljavanja i rada, mirovinskog osiguranja, mobilnosti, zdravstva, obrazovanja.

Velik problem pokrivanje troškova invaliditeta

- U tom kontekstu spominje se donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku kako bi ta naknada pokrila barem djelomično troškove invaliditeta. Vikendi, ljeto dolazi, mnogi asistenti odlaze odraditi sezonu na poslove koji su bolje plaćeni. Često dobivamo upite, posebno iz malih mjesta, kako da ljudi dođu do pomoći da im netko skuha, izvede ih, preveze negdje ili da obave neku od primarnih potreba poput zdravstvene njege i slično, rekla je.

Dugoročno razmišljanje

Naglasila je da bi se više trebalo raditi na zapošljavanju osoba s invaliditetom, umjesto da ih se "gura" u sustav socijalne skrbi. Treba iskoristiti njihov potencijal. Pandemija je pokazala da se može raditi od kuće i stvoriti fleksibilne uvjete rada.

- Mi smo dali niz prijedloga za novi Zakon o radu. Govorimo o preko 200.000 građana koji su u radno aktivnoj dobi. Svatko od njih sigurno u nekom segmentu može dati svoj obol, naglasila je.

Više doznajte u emisiji "Intervju tjedna":

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!