Plenković odgovorio Vučiću: Reakcija Beograda histerična

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da posjet srbijanskog predsjednika ne može biti privatni jer je to "stvar koja ima svoje političke implikacije" i da će do njega doći kada bude trenutak, nakon što je Aleksandar Vučić želio privatno posjetiti Jasenovac, ali mu je to odbijeno.

- Točno je. Znam za inicijativu za kraj veljače/ožujak, tada smo poslali smo poruku da nije trenutak za takav posjet i nakon toga nije bilo kontakata i rasprave na tu temu. Neslužbeno smo doznali da postoji želja da se dođe u nedjelju, ali bez ikakve formalne notifikacije, što smatramo da treba prethoditi. To nije privatni posjet, koliko god se želi diskretno obaviti. To je stvar koja ima svoje političke implikacije i reperkusije i treba doći u pravom trenutku i za zemlju domaćina i za onoga koji želi doći. Naša pozicija je principijelno jasna, rekli smo da nije trenutak niti je metodologija bila za to ispravna. Kada dođe trenutak i kada se steknu uvjeti onda možemo razgovarati. Hrvatska je uključiva, tolerantna. Danas sam prvi put vidio u srpskim medijima da smo mi ustaška vlada, rekao je.

Reakciju iz Beograda nazvao je "munjevitom, histeričnom", ne samo vlasti i dužnosnika nego i medija, a za Hrvatsku je rekao da je "uključiva i tolerantna" i da ne želi zaraditi političke bodove na ovoj temi. 

- Mi smo tu skroz cool i easy, i kada dođe trenutak, bit će i posjeta. Hrvatska poštuje srpsku manjinu u RH, poštuje sve manjine u Hrvatskoj, čini velike napore za zaštitu prava Hrvata koji žive u Srbiji... i to ćemo nastaviti činiti. Činiti ono što smatramo dobro i ispravno. Naša politika je sve, samo ne histerija ili bilo kakvo dobivanje političkih poena na ovoj temi. Sve će doći na svoje samo treba biti u međusobnim odnosima pun poštovanja, uviđavnosti i dogovora, a politika svršenog čina ne može proći nigdje, pa neće ni u suvremenoj Hrvatskoj, rekao je Plenković.

Dodatno pojašnjavajući slučaj s kraja veljače, rekao je da je to bio trenutak kada je uhićen ministar Horvat, dan kada je meni umro otac, kada je USKOK bio zainteresiran za Miloševića i Aladrovića. Poslali smo poruku da nije bilo vrijeme za takav posjet".

Plenković je naglasio da se svaki posjet koji može imati političke konzekvence mora pažljivo dogovarati.

- Važno je da se u međusobnim odnosima tretiramo s poštovanjem, vodimo računa da smo država. Države komuniciraju kao i ljudi, rekao je te pojasnio da se svatko tko dolazi u posjet - najavi.

- Ista vrsta komunikacija treba biti i između država. Ovdje to nije bilo na način koji bi odgovarao, dodao je.

Najavio je da će se o toj temi dalje razgovarati "kada se malo primire strasti".

- Pustit ćemo da se malo sve slegne što sada gledamo pa kad se uspostavi konstruktivna komunikacija, razgovarati što, kako i kada, zaključio je. 

Suradnja s Pupovcem

- S Pupovcem surađujemo i moram reći da je bilo jako puno onih koji kritiziraju HDZ, vladu i mene zbog suradnje s manjinama, posebno srpskom u Hrvatskoj, no unatoč tome mi dobivamo povjerenje jednom, dva puta, vodimo uključivu politiku… RH je članica EU-a, ima svoj zakon, ustavni zakon i mi želimo da su naše manjine zadovoljne. Pustit ćemo da se sve ovo slegne, pa ćemo potom, kad se uspostavi konstruktivna normalna komunikacija, razgovarati što, kako i kada, rekao je Plenković.

Vulin nepoželjna osoba

- Vulina smo proglasili nepoželjnom osobom u onoj specifičnoj situaciji, kada se na sličan način nastojalo RH dovesti pred gotov čin kada su trebali doći vojnici u Jasenovac. Malo mi je to smiješno. Ako se nešto kani raditi konstruktivno, smanjivati tenzije, ako se govori da postoji sloboda kretanja, da su oni na europskom putu onda treba usvojiti europske manire. Ne može se u državu dolaziti kako se kome prohtije, istaknuo je. 

Na pitanje hoće li i Vučića proglasiti personom non grata.

- Ne radi se tu o tome. Imate nekog tko je predsjednik države i svi koji su razumni trebaju voditi računa da države, bez obzira na to koliko su teški odnosi, a podsjećam na velikosrpsku agresiju na Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Kosovo… Nije nitko iz Hrvatske, BiH, Slovenije išao u Srbiju. To nije bilo prije 150 godina, nego svega 30-ak. Kad se to stavi u taj kontekst, onda stvari postanu jasnije, rekao je Plenković.

Plenković: Nastavit ćemo s pripremama za energetske mjere za jesen i zimu

Plenković je rekao da će se Vlada nastaviti baviti pripremama za energetske mjere za jesen i zimu, najavivši i da će Europska komisija izaći s tzv. zimskim paketom koji će dati okvir za politiku država članica.

- Nastavit ćemo se baviti pripremama za energetske mjere za jesen, za zimu koja nam dolazi. To nam je glavna tema rekao je Plenković nakon nakon sjednice šireg Predsjedništva i saborskog Kluba HDZ-a.

Najavio je i i da će Europska komisija u srijedu izaći sa tzv. zimskim paketom koji će dati okvir koji će biti "orijentir" za politiku država članica.

Naveo je i da će nastaviti sve bitne pripreme oko uvođenja eura istaknuvši da je Hrvatska, nakon što su joj sve tri agencije za kreditni rejting - Standard & Poor's, Fitch i Moody's podigle kreditni rejting za dvije stepenice dobila najbolji kreditni rejting ikada.

- To je za naše gospodarstvo, za kamatne stope, za zaduživanje države, gospodarstva, za banke i građane, sjajna vijest. Najbolji kreditni rejting ikada je Hrvatska dobila 15. srpnja , rekao je Plenković.

Najavio je i da će u četvrtak, prije sjednice Vlade biti održana i sjednica Vijeća za euro kako bi predstavili korake koji slijete dalje te dalje senzibilizirali javnost o svim aspektima uvođenja eura.  

Osvrćući se na održani sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem u Okučanima, podsjetio je da je u pomoć tom području u zadnjih šest godina ugovoreno više od 20 milijardi kuna, a isplaćeno 12,8 milijardi.

Plenković je izvijestio i da su se na sastanku čelništva stranke osvrnuli i na izviješće Europske komisije o stanju vladavine prava u Hrvatskoj koje je, kako je rekao, vrlo dobro i iz izviješća se vidi da naša zemlja nema nikakav problem s vladavinom prava. Ima nekoliko preporuka koje ćemo uzeti u obzir te u idućem izvještajnom razdoblju nastojati što bolje rješavati, poručio je. 

Izrazio je i zadovoljstvo što su u Hrvatskom saboru obranili ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana u, kako je rekao, još jednoj neuspješnoj inicijativi dijela oporbenih zastupnika za njegovim opozivom.

- To je bila i prilika da se poentira na ratifikaciji Protokola o pristupanju NATO-u Švedske i Finske s uvjerljivih 124, odnosno 125 glasova saborskih zastupnika uz samo troje koji su bili protiv, kazao je.

Istaknuo je kako niti u jednom trenutku nisu smatrali, kao što je to smatrao predsjednik Republike da treba ucjenjivati dvije partnerske zemlje da steknu kišobran kolektivne sigurnosti temeljem članka 5. Washingtonskog ugovora.

Najavio je i da će se 26. srpnja otvoriti Pelješki most, što je, poručio je, važan povijesni događaj kojim se zauvijek povezuje Hrvatska.