07:59 / 09.03.2021.

Autor: Suzana Balen/Sani Lukić/Plodovi zemlje/HRT

Jedna od najvećih tragedija na Banovini

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Goran Febrezar / PIXSELL

Sisačko-moslavačka županija ima najviše pčelara u Hrvatskoj. I najviše košnica - 50.300. Prema dosadašnjim podacima, oko 6.500 ih je stradalo u potresu. Jedna od najvećih obiteljskih i gospodarskih tragedija dogodila se obitelji Tomić u Majskim Poljanama. Stigla im je pomoć iz Slovenskog pčelarskog saveza.

Ni u najgoroj noćnoj mori Dario Tomić nije mogao sanjati ovakvu tragediju. Nekadašnja katnica u potresu je sravnjena sa zemljom, a u njoj su mu poginuli otac i brat. Kao policajac, i sam je sudjelovao u njihovu pronalaženju. Bila je to vrijedna obitelj, poznati pčelari s gotovo 200 košnica.

- Nas trojica smo to radili, time se bavili. Otac je bio član Hrvatskog pčelarskog saveza i svi smo tu bili članovi lokalne udruge. Nastavljamo u tom smjeru. Evo ja sam sad postao član Hrvatskog pčelarskog saveza i idemo dalje, kaže Dario kojemu su osim kuće, stradale i gospodarske zgrade, pčelarska oprema, dio pčelinjih zajednica.

Čim se proširila vijest o strašnom potresu u Hrvatskoj, slovenski pčelari odlučili su pomoći. A u dogovoru s hrvatskim kolegama, odluka je pala da se prikupljenih 150 tisuća kuna dodijeli upravo Dariju. Predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije Boštijan Noč kaže kako već niz godina surađuju s Pčelarskim savezom Hrvatske s kojim ih veže i puno prijateljstava. U znak zahvalnosti i poštovanja, Pčelarska udruga Glina prijateljima iz Slovenije uzvratila je zahvalnicom.

- Osjećam neizmjernu zahvalnost prema Pčelarskom savezu Slovenije. Upravo ove novce ću upotrijebiti za obnovu dijela koji mi je potraban za daljnje normalno bavljenje pčelarstvom, napominje Dario Tomić. A sve je na pčelinjacima Sisačko-moslavačke županije još daleko od normalnoga. 

Pčelari očekuju pomoć države

U prvim danima nakon potresa pčelari su evidentirali tri tisuće uništenih košnica i pet tisuća prevrnutih. Štete koje zbrajaju još nisu konačne. Međutim, iako je šteta velika - pomor u košnicama neće se odraziti na bioraznolikost. Sisačko-moslavačka županija s 50.300 košnica prednjači u Hrvatskoj. No, obnova pčelinjih zajednica financijski je velik udarac za pčelare. Otvoreni su računi za pomoć u Hrvatskom pčelarskom savezu, pomažu ostale udruge, no to je kap u moru, kažu pčelari, pa očekuju pomoć države.

- Ekonomska veličina košnice je 511 kuna, tj. pčelinjeg društva. Međutim dođe se do cijene od oko 750 kuna za jednu pčelinju zajednicu na jednom nastavku. Nedavno smo računali da nas održavanje jedne košnice košta 300 kuna godišnje, kaže predsjednik Zajednice udruga pčelara Sisačko-moslavačke županije Damir Bukvić.

S Ministarstvom poljoprivrede dogovaraju se mjere pomoći

- Svi pčelari koji su pretrpjeli štetu na pčelarskim objektima, pčelinjim zajednicama, pčelarskom inventaru, mogu također putem aplikacije 'Potres' kroz mjere 5.1.2 Ministarstva - aplicirati kako bi u datom trenutku dobili izvjesno obeštećenje, najavljuje predsjednik Hrvaskog pčelarskog saveza Željko Vrbos.

- Bez pčela nema oprašivanja. Više od 30 posto hrane ovisi o oprašivačima. Tako da treba podržati pčelarstvo. Svake godine sve se više ljudi zanima za to. Napominjem opet - pčela samo manji dio daje pčelaru, a više daje prirodi i to mora znati politika i u Europskoj uniji, i u Sloveniji i u Hrvatskoj, zaključuje predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije Boštjan Noč.

A Sisačko-moslavačka županija nije industrijski razvijena. Pa je zbog prirodne raznolikosti idealna za pčelarenje. Odavno ovamo košnice na pašu dovoze i iz drugih dijelova Hrvatske. Stoga se pčelari nadaju da će obnoviti stradalo i ostati najjača pčelarska regija.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!