U Hrvatskoj počast žrtvama Holokausta

U Hrvatskoj je na nekoliko mjesta održana komemoracija u povodu Dana sjećanja na žrtve Holokausta.  

Pokraj spomenika Mojsiju na komemoraciji na zagrebačkom groblju Mirogoj, za žrtve Holokausta postavljene su svijeće, ali i kamenčići prema židovskoj tradiciji.

Uz poruku da žrtve ne smiju pasti u zaborav, upozoreno je i na rastući val antisemitizma.

- Antisemitizam postoji i u Hrvatskoj. Postojao je i uvijek kao i svagdje u Europi. Za sada ovdje bez ekscesnih situacija za razliku od mnogih zemalja u Europi i svijetu. Krizne situacije su bile dobra hrana sa antisemitizam, kazao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj.

Polako, ali sigurno, dodao je, brišu se tragovi da su Židovi ikada ovdje bili i živjeli. Naglasio je pritom da su Židovi živjeli od Dubrovnika do Vukovara. U hrvatskim gradovima djeluju 42 židovske općine, postoji 30-ak sinagoga, više od 120 groblja, naveo je Kraus.

Zahvalio je mnogim Hrvatima koji su spasili živote Židova u vrijeme NDH, iako su na taj način, istaknuo je, ugrozili vlastite živote. A uputio je i kritiku dosadašnjoj Vladi, ali i predstavniku židovske manjine u Saboru.

- Polako, ali sigurno nestajemo. Zato tražimo da se ne zaboravi što se dogodilo, da je postojao mračan period hrvatske povijesti s kojim se potrebno otvoreno suočiti, a Hrvatska to nikada nije učinila, naglasio je Kraus.

- NDH je uspostavila više od 50 logora, o tome se ne želi govoriti, to se i negira, čak i oni u obrazovnom sistemu pod ingerencijom Ministarstva znanosti i obrazovanja, rekao je Kraus i dodao kako su to rezultati državnih institucija koje ne provode zakone.

Poručio je da ne odustaju od zahtjeva za kažnjavanjem negacije Holokausta, genocida na teritoriju NDH, kao i od kažnjavanja revizije povijesti i negiranja zločina, postojanja logora smrti, toleriranja znakovlja Nezavisne države Hrvatske.

- Potpisane su brojne deklaracije o antisemitizmu, ali bez rezultata, naglasio je.

Molitvu je na komemoraciji predvodio nakon polaganja cvijeća i kamenčića Luciano Prelević, glavni rabin Židovske općinske Zagreb i Koordinacije židovskih općina u RH, a sudjelovali su izaslanici predsjednika Republike, Vlade, Sabora, veleposlanici iz raznih zemalja, predstavnici nacionalnih manjina i ostalih vjerskih zajednica.

- Moramo u javnom prostoru, medijima, a posebno obrazovnom sustavu kontinuirano podsjećati na tu strašnu žrtvu i jedan od najstrašnijih zločina u povijesti čovječanstva, poručila je kao izaslanica Vlade tehnička ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, naglasivši kako su sve najvažnije institucije posvećene njegovanju sjećanja na te strašne zločine.

Komemoraciju sa zagrebačkog groblja Mirogoj, ispred Mojsijeva spomenika HTV je prenosio na Prvom programu od 16.50.

U Osijeku komemoracija ispred spomenika "Majka i dijete"

Komemoracija je održana i u Osijeku, ispred spomenika "Majka i dijete" u Parku Oskara Nemona. Predstavnici Židovske općine, Osječko-baranjske županije, gradova Osijeka i Belišća te braniteljskih udruga položili su vijence.

- Antisemitizam je samo na neki način promijenio ruho, košulju. I umjesto s desnice, dolazi nam s ljevice ovaj puta. Ali načelno se radi o istoj pojavi. Tako da evo, sve što mi možemo je pokazat da u našem gradu za to nema mjesta i stvarno se evo to i danas tako vidi, rekao je Damir Lajoš, predsjednik Židovske općine Osijek.

- Da bude mir u svijetu i da nema ratova više. I da nema antisemitizma. To je moja poruka!, kaže Mirjana Bakić.

I u Varaždinu obilježen Jom Hašoa i odana počast žrtvama Holokausta

Uz poruku da je Holokaust najmračniji dio povijesti civilizacije, izaslanstva Grada Varaždina i Varaždinske županije u ponedjeljak su na Židovskom groblju u Varaždinu položila vijence i zapalila svijeće povodom obilježavanja Jom Hašoa Dana stradanja i junaštva židovskog naroda. Na komemoraciji u Varaždinu sudjelovali su i članovi Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista te drugi građani.

Povjesničar Milivoj Dretar, član ZUABA, istaknuo je da je Varaždin slovio kao jedna od najstarijih organizacija židovskih općina na tlu Panonske Hrvatske te da je od 18. stoljeća polako rastao broj pripadnika.

- Govori se o svega pet, šest posto stanovništva koji su bili Židovi, međutim unatoč broju, imali su itekako trag u gospodarstvu, bili su pokretači raznih akcija, ali radili su i na humanitarnom, odnosno društvenom planu. Onda je došao taj srpanj 1941. i praktički u jednoj noći je sve okončao, kazao je Dretar.

Zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec istaknula je da je holokaust najmračniji dio povijesti civilizacije koji u potpunosti negira humanizam i temeljne ljudske vrijednosti.

- Današnji dan mora biti podsjetnik da se takvo zlo apsolutno više nikada ne smije ponoviti. Isto tako, mi to ne smijemo zaboraviti. Njegujući kulturu sjećanja gradimo budućnost, s temeljnim vrijednostima kao što su jednakost, sloboda, tolerancija i međusobno uvažavanje, rekla je Zagorec.

Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika istaknuo je da je i Varaždin bio jedan od gradova u kojemu Židovi u vrijeme Drugog svjetskog rata nisu bili dobrodošli.

- Sinagoga koju imamo u gradu je mjesto uspomena i mi ćemo ove godine privesti projekt njezine obnove kraju i pretvoriti je u multimedijski centar. Mislim da trebamo svi zajedno osvještavati što se dogodilo prije više od 80 godina, da se takve stvari i zvjerstva, samo zato što ste drugačiji, ne bi ponovili, poručio je Marković.

Jandroković: Zlo poput Holokausta više nikad i nigdje ne smije se ponoviti

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković pozvao je u povodu Dana sjećanja na žrtve Holokausta - Jom Hašoe, na ustrajnost i neumoran zajednički rad kako se zlo poput Holokausta više nikada i nigdje ne bi ponovilo.

Obilježavajući Jom Hašou, Dan sjećanja na žrtve Holokausta, prisjećamo se povijesnog trenutka kada su u Varšavskom getu 1943. godine Židovi ustali protiv nacista, ne želeći više pasivno promatrati teror koji se nad njima sustavno provodio. Otpor kojeg su odlučili pružiti ostaje nam snažan simbol potrebe suprotstavljanja zlu, te borbe za slobodu i očuvanje vlastitog dostojanstva, bez obzira na izglede", stoji u priopćenju.

Podsjeća se i kako se na današnji dan s pijetetom prisjećamo svih Židova ubijenih tijekom 2. svjetskog rata, njih više od 6 milijuna.

Duboko svjesni kako je Holokaust jedna od najmračnijih stranica ljudske povijesti, važno je da o njemu stalno učimo i ispravno tumačimo njegove uzroke i posljedice. Shvatiti užas Holokausta znači trajno se opredijeliti za mir, te u društvu uvijek promicati međusobno uvažavanje i prihvaćanje različitosti nasuprot pogubnoj nesnošljivosti, ksenofobiji i mržnji. Jom Hašoa nas podsjeća i snažno poziva da u takvom pristupu budemo ustrajni, te da neumorno zajednički radimo kako se zlo poput Holokausta više nikad i nigdje ne bi ponovilo, zaključuje se u priopćenju predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.