Konferencija "Sigurnost djece u prometu"

U prvih deset mjeseci ove godine u prometu je smrtno stradalo osmero djece, istaknuto je na tematskoj konferenciji u Zagrebu uoči Svjetskog dana sjećanja na žrtve u cestovnom prometu koji se obilježava treće nedjelje u studenom. 

Sudionici su upozorili da je sigurnost djece u prometu velik problem za cijelo društvo.

- Najveći problem je da u zadnje vrijeme najviše stradavaju kao djeca putnici. Jedan dio njih strada zbog odgovornosti roditelji jer ih nisu na adekvatan način smjestili u vozilo, odnosno jer nisu bila vezana ili nisu bila u sigurnosnoj sjedalici, rekao je Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.

Kroz pjesmu, igru i zabavu djeca najlakše uče, a kada se uči o sigurnosti u prometu, predaha nema.     

- Koristimo svaku priliku tijekom šetnji i kroz kretanje, da možda napravimo neku potragu za znakovima prometnim učimo ih zapravo što koji prometni znakovi znače, naglasila je odgojiteljica Ivana Vičić.

Unatoč znakovima, propisima i zakonima, prošle je godine u prometnim nesrećama smrtno stradalo devetero djece, a u prvih 10 mjeseci ove godine - osmero. 

- Preko 60 % stradale djece su djeca putnici, nažalost jedan dio njih strada zbog odgovornosti roditelja jer ih nisu na adekvatan način smjestili u vozilo. Nisu bila vezana i nisu bila u sigurnosnoj sjedalici i postolju, naglasio je Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa.

Osim nevezanja, alkohola i prebrze vožnje uzrok prometnih nesreća često je i korištenje mobitela.  

- Čak 73 % sudionika u prometu koristi mobitel i tako daju doista užasan primjer svojoj djeci. Pri tome zaboravljaju da je dužnost roditelja odgovorno se ponašati, rekao je Alen Ostojić, Hrvatska udruga menadžera sigurnosti.

- Nažalost njihovi su životi i zdravlje ugroženi na više mjesta. Između ostalog ugroženi su i u cestovnom prometu. Najveći broj prijava koje dobivamo po tome odnosi se na ugroženost djece zbog nedostatne cestovne infrastrukture, rekla je Danijela Žagar, savjetnica pravobraniteljice za djecu.

Iz Grada Zagreba, poručuju, radi se i na cestovnoj infrastrukturi, uvode se zone smirenog prometa. 

- Počeli smo za ulice u zoni 30, projektantima u projektnom zadatku pisati potrebno je dizajnirati ulicu da se obeshrabri ili da se onemogući vožnja brža od 40 kilometara na sat, rekao je Andro Pavuna, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost.

Iako je sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj u pozitivnom trendu, brojevima ne možemo biti zadovoljni dok broj smrtno stradale djece ne dovedemo na nulu.