08:30 / 23.03.2022.

Autor: Gordan Ćelić/Dobro jutro Hrvatska/HRT/I.B.

Štajduhar: Nema potrebe za stvaranjem zaliha

Načelnik sektora za smanjenje rizika od katastrofa Civilne zaštite RH Dražen Štajduhar

Načelnik sektora za smanjenje rizika od katastrofa Civilne zaštite RH Dražen Štajduhar

Foto: Dobro jutro Hrvatska / HRT

Mnogi posljednjih dana stvaraju zalihe hrane poput ulja, brašna, no mnogi ne razumiju razliku između stvaranja zaliha zbog moguće nestašice i kupovanja i pripreme namirnica koje bi mogle biti potrebne u slučaju izvanrednih situacija. O tome je s načelnikom sektora za smanjenje rizika od katastrofa Civilne zaštite RH Draženom Štajduharom razgovarao u emisji Dobro jutro Hrvatska naš Gordan Ćelić.

- Zalihe je u ovom trenutku nepotrebno stvarati jer su sva nadležna ministarstva u RH pripremna za eventualne velike nesreće ili katastrofe koje nam se mogu dogoditi, što je vjerojatno razlog zašto ljudi i stvaraju zalihe u svojim kućanstvima, rekao je načelnik sektora za smanjenje rizika od katastrofa Civilne zaštite RH Dražen Štajduhar.


- Zalihe se mogu stvarati iz više razloga. Zbog tržišnih cijena ili prikupljanje paketa za slučaj velike nesreće ili katastrofe koja nam može poslužiti u takvim situacijama. To je bitna razlika. Ova prekomjerna kupovina ulja, brašna, za vrijeme pandemije vidjeli smo toaletnog papira i kvasca, je potpuno nepotrebna. Vidjeli smo da naše zalihe i robne rezerve, odnosno naše tržište je dovoljno da nas sigurno u sljedećem razdoblju opskrbi nužnim materijalima za svakodnevni život, rekao je.

- Paket za prvu pomoć, odnosno paket u slučaju velikih nesreća i katastrofa, sadrži osnovne potrepštine koje bi svako domaćinstvo, svaki građanin trebao imati. Svjedoci smo zadnjih godina da su se dogodili potresi, da smo ugroženi poplavama i požarima. Ravnateljstvo civilne zaštite izradilo je brošuru i letke za svaki od tih rizika i na našim web stranicama (www.civilna-zastita.gov.hr/upute-za-gradjane) su upute kako se ponašati u slučaju takve velike nesreće ili katastrofe, objasnio je.

- Takav paket sadrži vodu, 4 litre po osobi, dovoljno za 48 sati, dok ne dođe do evakuacije. Također, manje kvarljivu hranu - konzerviranu, krekere, čokoladice, energetske pločice, tost. Kronični bolesnici moraju ponijeti lijekove, a ostali analgetike i osnovni paket prve pomoći. Svakako bi u tom paketu trebali imati i fotokopije osnovnih dokumenata, radio s baterijama, punjač za mobitel ili prenosivi kojem nije potrebna struja, poručio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!