10:54 / 07.09.2021.

Autor: Petar Vlahov/Studio 4/HRT/D.D.

Kršul o cjelodnevnoj nastavi: Učenici će više biti u školi, manje pisati zadaću doma

Cjelodnevna nastava bi trebala donijeti relaksiranu satnicu

Cjelodnevna nastava bi trebala donijeti relaksiranu satnicu

Foto: Studio 4 / HRT

Na početku nove školske godine resorni ministar Radovan Fuchs poručio je javnosti da se ide dalje s uvođenjem cjelodnevne nastave. Rekao je kako je riječ o važnom dijelu reforme u obrazovnom sustavu. Dio je to Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojim bi se povećao broj aktivno provedenih sati na nastavi, rekao je. 

Da bi cjelodnevna nastava trebala pridonijeti tome da učenici imaju veći fond sati provedenih u školi, smatra i Dora Kršul, novinarka Telegrama.hr.


- Jer komparativno s ostatkom Europske unije, naši učenici provode najmanje nastavnih sati u školi. Time bi se relaksirao ovaj dio koji učenici provode doma u pisanju zadaća, izjavila je za Studio 4 HTV-a, govoreći o cjelodnevnoj nastavi i o tome jesu li trenutni kurikulum, ali i roditelji i djeca spremni na to.  


Boravak u školi trajao bi nekih 15 sati, a lokalna zajednica - ako to odluči - mogla bi to produžiti za još dva sata. Za to su potrebne nove škole i vrtići, no pitanje je - postoji li za to novac?


- U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti je Vlada predvidjela određene mjere kojima bi se stvorili preduvjeti za tu cjelodnevnu nastavu, pa se tako veliki naglasak u tom planu stavlja na izgradnju i ugradnju kapaciteta infrastrukture kojom bi se omogućila ta cjelodnevna nastava. Naravno, moramo razmišljati o tome da u Hrvatskoj i dalje postoji nešto više od desetak škola koje rade u tri smjene, puno škola je u dvije smjene, a za cjelodnevnu nastavu nam trebaju veći prostorni kapaciteti kako bi svi učenici mogli provesti taj dan u školi od 8 do 15 ili 17 sati, navodi Kršul.


- S obzirom na to da je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, ako se ne varam, 7,5 milijardi kuna izdvojeno za obrazovanje i znanost za razdoblje od 2021. do 2026. godine, pretpostavljam da Vlada onda računa na taj novac, međutim sada je problem kako će se cijeli proces odvijati, javni natječaji, nabave, i sve ono što prethodi samoj gradnji škola ili vrtića, dodaje.      

Pitanje kadra

Cjelodnevna nastava bi trebala donijeti relaksiranu satnicu i bolje svladavanje gradiva. Ključno pitanje je - postoji li za to dostatan nastavnički i učiteljski kadar i osoblje?

- Vjerujem da u Ministarstvu barataju podacima je li im za to potrebno još učitelja, međutim mislim da je važno naglasiti da bi cjelodnevna nastava trebala pridonijeti tome da naši učenici imaju veći fond sati provedenih u školi, jer komparativno gledano s ostatkom Europske unije, naši učenici provode najmanje nastavnih sati u školi. Time bi se relaksirao ovaj dio koji učenici i dalje doma provode u pisanju zadaća, zaključuje Kršul.

Plaćanje privatnih instrukcija

Hrvatska ima problem da se u školu ide odslušati nastavu, a pravo učenje s roditeljima i mentorima kreće tek doma, učenici uče sami i po nekoliko sati dnevno, ustvrdio je voditelj Studija 4 Petar Vlahov.

- Tu su i instrukcije na koje roditelji troše jako puno novaca. Vjerujem da će cjelodnevna nastava tu nešto pridonijeti, no tu je i pitanje kako se u školama uči i podučava, kakvi su kurikulumi, kako se oni provode i kako učenici na kraju usvajaju te ishode učenja. Mislim da ćemo neke od tih odgovora možda dobiti i kroz ovu godinu jer se nacionalni ispiti po prvi puta provode na malo većem uzorku, kaže Kršul.

S koliko znanja naši učenici izlaze iz škola?

Provjeravanja su često pokazala da naši učenici izlaze iz škola s puno manje znanja nego njihove kolege u ostalim zemljama Europske unije, ustvrdio je Vlahov.

- Otkad ja idem u školu, priča se o nekim reformama koje se provode parcijalno ili nikako. Projekt "Škola za život" je tek jedan mali dio kurikularne reforme koja je bila zacrtana strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. - koja na kraju krajeva nije provedena niti blizu 50 posto. Hrpa je toga što je iz cjelovite kurikularne reforme izostalo i nije nikada uvedeno, zaključila je Kršul.

Pogledajte cijeli razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!